Hrvatska priprema porez od 50 posto za firme koje dižu cijene više od troškova: Šta to znači za BiH

Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit dio je šireg paketa za obuzdavanje inflacije koji je Vlada Hrvatske usvojila prošli mjesec. Sabor ga je prihvatio u prvom čitanju, a da bi stupio na snagu, zastupnici trebaju glasati o konačnom prijedlogu. Vlada planira da izmjene važe od 1. januara 2027. godine.

Kako se računa "prekomjerna" marža

Prema Ministarstvu finansija Hrvatske, predloženi su sljedeći propisi:

- Ko plaća: Porez plaćaju srednje i velike firme koje više od polovine svojih isporuka ostvaruju u Hrvatskoj. Procijenjeno je da je gotovo 1.800 takvih firmi. Oni koji većinu prihoda ostvaruju izvozom su izuzeti.

- Kada je marža prekomjerna: Marža je prekomjerna ako je profitna marža firme u 2026. za 15 posto veća od njenog prosjeka u 2023, 2024. i 2025. godini.

- Primjer: tportal.hr piše da firma s prosječnom maržom od pet posto ne bi plaćala dodatni porez do marže od 5,75 posto. Na svu dobit iznad tog praga plaćala bi 50 posto.

- Kada se plaća: Porez se obračunava na rezultate iz 2026. i prijavljuje na posebnom obrascu. Prema pojašnjenju konsultantske kuće Coneo, dospijeva istog dana kao i redovni porez na dobit za 2026, dakle tokom 2027. godine.

- Ko je oslobođen: Novoosnovane firme koje podnose prvu prijavu poreza na dobit nisu obveznici, navodi računovodstvena kuća TEB.

Iz Conea su ukazali i na nejasnoću u nacrtu zakona. Tekst se može čitati tako da se prosjek marže množi s 1,15, što je blaža varijanta. Može se čitati i tako da mu se dodaje 15 procentnih poena, što bi bilo znatno strože.

Vlada: Porez je već spustio cijene

Ministar finansija Tomislav Ćorić izjavio je u Saboru da je cilj redistribucija od onih koji su iskoristili priliku globalne neravnoteže. Prema njegovim riječima, već je sama najava poreza dovela do korekcije dijela cijena.

Ćorić porez vidi prije svega kao preventivnu mjeru. Kako se obračunava na rezultate iz 2026, firme do kraja godine još mogu prilagoditi cijene i marže. Ministar smatra da bi najbolji ishod bio da porez gotovo ništa ne donese u budžet jer bi to značilo da su firme odustale od pretjeranog podizanja marži.

Poslodavci: Kažnjava se ulaganje

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra da bi se porezom obeshrabrila ulaganja i povećala neizvjesnost poreznog sistema. Tvrde da su ukupni porezni prihodi u Hrvatskoj već pet posto BDP-a viši nego u uporedivim državama srednje i istočne Evrope.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) tvrdi da veća marža nije automatski dokaz neopravdanog podizanja cijena. Ukazali su da ona može biti rezultat ulaganja, veće produktivnosti, boljeg upravljanja troškovima ili oporavka nakon slabijih godina.

Nije prvi put

Hrvatska je sličan porez već imala. Tzv. porez na ekstraprofit primijenjen je 2023. godine. Tada su firme plaćale dodatnih 33 posto ako im je dobit bila najmanje 20 posto veća od prosjeka iz ranijih godina. Za razliku od tadašnjeg poreza, za koji su firme saznale tek kada su poslovni rezultati bili praktično zaključeni, novi je najavljen tokom godine na koju se odnosi.

Penzioneri dobijaju, iznajmljivači plaćaju više

Istim zakonodavnim paketom od 2027. godine ukida se porez na penzije, što bi prema Ćorićevim riječima obuhvatilo 541.000 penzionera.

Vlada je dala primjer penzionera s penzijom od 800 eura (1.564 KM), koji bi mjesečno dobio 20 eura (39 KM) više, odnosno 240 eura (469 KM) godišnje. Lokalne zajednice bi zbog toga ostale bez 180 miliona eura (352 miliona KM) prihoda.

Opozicija je naglasila da korist neće imati gotovo 700.000 penzionera s penzijama do 600 eura (1.173 KM) jer oni ni dosad nisu plaćali porez.

Paketom se povećava i paušalni porez po krevetu za iznajmljivače u turizmu. To važi u općinama i gradovima koji sami ne odrede visinu poreza:

- Prva kategorija: sa 200 eura (391 KM) na 225 eura (440 KM)

- Druga kategorija: sa 135 eura (264 KM) na 150 eura (293 KM).

Šta to znači za BiH

Porez na marže plaćaju hrvatski porezni obveznici, pa se ne odnosi direktno na firme iz Bosne i Hercegovine koje izvoze u Hrvatsku. Međutim, mogle bi ga plaćati njihove kćerke firme registrovane u Hrvatskoj ako su srednje ili velike i većinu prodaje ostvaruju na hrvatskom tržištu.

Paket donosi i veći paušalni porez po krevetu za iznajmljivače u turizmu, što bi se moglo odnositi i na dio građana Bosne i Hercegovine koji izdaju apartmane na hrvatskoj obali, ovisno o tome kako su registrovani i u kojoj općini.