Faruk Muharemović objasnio plan rasterećenja Sarajeva: Šesta transverzala ima veći potencijal od Prve

Urbanističkim planom se određuje dugoročni razvoj grada, odnosno Kantona. Konkretnije, između ostalog, njime se određuje namjena zemljišta - gdje će biti prostor za stanovanje, poslovanje, rekreaciju, javnu infrastrukturu itd.

Dobar dio javne infrastrukture u bh. glavnom gradu u posljednjih 40 godina izgrađen je u skladu s važećim Urbanističkim planom.

Zavod za planiranje razvoja KS je bio nosilac izrade prethodnih, kao i novog Urbanističkog plana. Tim povodom razgovarali smo s direktorom Zavoda Farukom Muharemovićem.

Primjena važećeg Plana

Prvobitno je govorio o važećem Urbanističkom planu. Pitali smo ga koliko je procentualno provedeno ono što je njime određeno.

"Nezahvalno je odgovoriti na to pitanje jer se od njegove izrade i tokom njegove primjene dogodilo mnogo toga što njime nije planirano, kao što su rat te velike demografske i ekonomske promjene. Taj plan je djelimično mijenjan zbog spomenutih promjena", odgovorio je.

U prilog prethodnoj konstataciji istakao je da je u dijelovima Novog Sarajeva i Novog Grada trebala biti industrija. No, u tim dijelovima sada su, dodaje, stambene i poslovne građevine, a ne industrijska postrojenja.

Podsjetio je da je većina investitora zainteresirana ulagati u izgradnju stambenih građevina.

Tvrdi da općine nisu poštovale važeći Urbanistički plan, što mu je neshvatljivo.

“Razumijem da općine imaju svoje interese, ali ne mogu razumjeti da ne poštuju Urbanistički plan. Jedan od primjera za to je Stup, koji je trebao biti sekundarni centar Sarajeva. Zato smo novim planom odredili da taj centar bude u blizini Stupa, u Rajlovcu. Osim toga, iz Regulacionog plana Centar Novo Sarajevo jasno je da je i u Novom Sarajevu trebao biti jedan od sekundarnih centara", ukazao je Muharemović.

Naglasio je da je i prije rata bio cilj da se postojeći centar grada rastereti.

Kao jedan od razloga zašto se nije primjenjivao važeći Urbanistički plan istakao je i to da je Zavod za planiranje nekada ćutke posmatrao nepoštivanje Urbanističkog plana. No, uvjerava da Zavod posljednjih godina to želi promijeniti, i novim Urbanističkim planom, uvažavajući činjenice.

"Novi plan se pravio od 2016. te se od tada do danas štošta dogodilo. Izrada ovog dokumenta je vrlo složena jer se njime tretira prostor za izgradnju, poslovanje, odlaganje otpada itd. Izrada jeste složena, ali to nije opravdanje da se pravi 10 godina, već bi to trebalo trajati pet-šest godina, s obzirom na okolnosti u kojima se izrađivao", konstatirao je.

Prema njegovim riječima, urbanističko stanje je takvo kakvo jeste zbog toga što se važeći Plan nije poštivao. Načelnici općina su, dodaje, tražili rupe u zakonu, zbog čega su pojedine zgrade onakve kakve ne bi trebale biti.

Aspekti u kojima je najmanje, odnosno najviše proveden

Sagovornik Klix.ba je u nastavku intervjua govorio o tome u kojim aspektima je važeći Urbanistički plan najmanje proveden.

"Najmanje se uradilo upravo po pitanju novih gradskih centara. Na prostoru gdje su ti centri trebali biti sada se više ne može ništa uraditi. Na tom prostoru su napravljene građevine, koje su uglavnom u privatnom vlasništvu. S obzirom na to, a kada bismo i pokušali nešto uraditi, vlasnici tih građevina bi nas zakonski mogli zakočiti", rekao je.

Osvrnuo se i na ono što nije ostvareno na području Ilidže, na obalama rijeke Bosne.

"Bilo je zacrtano da na Riverina sastavcima bude jezero i prihranjivanje bunara, a tu su poslije rata izgrađene stambene zgrade", naveo je.

Zatim se osvrnuo na aspekte u kojima je važeći Urbanistički plan najviše proveden.

"Najviše je proveden u aspektu saobraćaja. Prigovarali su nam zašto smo novim Urbanističkim planom odredili ono što je ranije planirano. Nismo mogli nešto izmisliti, već smo planirali u skladu sa stvarnim okolnostima. Jedna od tih okolnosti jeste da je Sarajevo grad u kotlini i na osnovu toga planirate najbolje što možete planirati", podsjetio je.

Kako je naglasio, i u saobraćajnom aspektu bilo je odstupanja od važećeg Urbanističkog plana, u smislu da su građene ceste s dvije trake, a trebalo je da imaju četiri trake. Kao primjer za to je izdvojio saobraćajnicu čija izgradnja još nije počela.

"Prvobitno je planirano da se pravi gradska autocesta, a onda je odlučeno da to ne bude gradska autocesta, već brza cesta. No, Općini Novi Grad sada nije prihvatljiva ni brza cesta, već insistiraju na izgradnji bulevara. Razlog za to jeste što Općina smatra da bi se njen teritorij izgradnjom brze ceste presjekao na dva dijela", tvrdi.

To je slučaj, nastavlja Muharemović, uprkos tome što je planirano da brza cesta ima ulaze/izlaze te što bi ograničenje brzine na njoj iznosilo 50, odnosno 60 kilometara na sat.

Ako bi se izgradio bulevar, kako je obrazložio, onda se neće ostvariti ono što bi se ostvarilo brzom cestom, a to je da postoji brz protok saobraćaja od zapada ka istoku grada i obratno. Dakle, zamišljeno je da trasa brze ceste bude paralelno sa željezničkom prugom, ali ne i u koridoru pruge.

Bespravna gradnja

Tema razgovora bila je da li je neprovedeno iz važećeg Urbanističkog plana zapravo cijena tolerisanja bespravne gradnje zarad socijalnog mira.

"Ne bih rekao da je to cijena socijalnog mira. Ne može biti socijalni slučaj neko ko bespravno napravi četverospratnu kuću. Izgraditi takvu kuću nije nimalo jeftino. Ne poričem da postoje oni koji su možda bespravno gradili samo da bi imali krov nad glavom, ali njihove kuće su skromne", mišljenja je.

Napomenuo je da predstoji legalizacija bespravno izgrađenih objekata. Legalizirat će se ono što je, kako je objasnio, zabilježeno ortofoto snimkom. Ako građevina nije zabilježena ortofoto snimkom, onda, upozorio je, ne postoji mogućnost legalizacije.

Konstatirao je da je za suzbijanje bespravne gradnje najvažnije inspekcijsko djelovanje. Smatra da se mora napraviti radikalna promjena u inspekcijskom nadzoru.

"Nikada nećemo napraviti rez ako inspekcije ne rade svoj posao. Inspektori su ti koji bi trebali kontrolirati onoga ko ga je zaposlio, onoga ko mu je dao hljeb u ruke - općinu, odnosno načelnika. Dok se općinama ne onemogući inspekcijsko djelovanje, sistem se neće poboljšati", naglasio je.

Govorio je i o tome zašto bespravna gradnja predstavlja veliki problem prostornim planerima.

"Taj problem se ogleda i u prigovoru nama da smo novim Urbanističkim planom namijenili mnogo prostora za stanovanje. No, novoplaniranog prostora za to je vrlo malo. Razlog zašto djeluje da je to mnogo prostora jeste što smo mi brojne bespravne građevine morali uvrstiti u novi Urbanistički plan. To je zatečeno stanje, htjeli mi to ili ne", kazao je.

Muharemović je također podsjetio da je regulacionim planovima od 1996. do 2020. planiran, kako je naglasio, ogroman broj objekata individualnog stanovanja, a da je Zavod zakonom obavezan to prihvatiti.

Kao još jedan problem bespravne gradnje istakao je poteškoće Zavoda u planiranju saobraćajnica i druge infrastrukture - vodosnabdijevanja, kanalizacije, snabdijevanja električnom energijom, lokacija za odlaganje otpada itd.

Poručio je da Zavod nije protiv vlasnika bespravnih građevina.

"Ne želimo da isele, želimo da ostanu ovdje, ali moramo kazati ono što je činjenica. Nijedan kantonalni ministar prostornog uređenja nije imao hrabrosti napraviti rez po tom pitanju", dodaje.

Upozorio je da ako se nastavi ovako, pogoršat će se problem zagađenja zraka.

"Pojedini su me ismijavali kada sam zimus izjavio da više zgrade kao takve nisu izvor zagađenja zraka. I nisu, već se zrak zagađuje ljudskim aktivnostima. Visoke zgrade mogu utjecati na protok zraka, ali same po sebi ne zagađuju zrak", rekao je.

Novo u novom planu

Smatra da je pri izradi novog Urbanističkog plana izvučen maksimum. Komentirao je neke od kritika na novi Plan.

"Jedan arhitekta nam je prigovorio da ne postoji ništa novo. Moramo voditi računa o ekonomskom aspektu Urbanističkog plana. Nismo mogli planirati nešto što je neostvarivo. Ni pojedini kantonalni ministri nisu shvatili šta je Urbanistički plan", izjavio je.

Izdvojio je neke od novina utvrđenih Urbanističkim planom za period od 2016. do 2035:

- Određena su urbana pravila - gdje, šta i kako se može graditi. Primjera radi, što će zgrada biti viša, ona će morati biti udaljenija od okolnih građevina. Dakle, površina oko zgrade morat će se povećavati povećanjem njene visine.

Osim toga, bit će propisana fasada, saobraćajno rješenje objekta itd. Sve te stvari, kako je podsjetio Muharemović, nisu bile određene postojećim Urbanističkim planom;

- Izgradnja velike, saobraćajno dobro povezane, poslovne zone u Sarajevskom polju, koja bi se prostirala na 100 hektara;

- Izgradnja još jednog tramvajskog i autobuskog depoa u Sarajevskom polju. Prvobitno je planirano da taj depo bude na mjestu današnjeg sportsko-rekreativnog centra "Safet Zajko";

- Izgradnja tramvajske pruge preko 13. transverzale do Dogloda;

- Izgradnja tramvajske pruge kroz "Novu Ilidžu" (naselje planirano na području Ilidže);

- Izgradnja sekundarnog centra u Rajlovcu, tj. na prostoru Sarajevskog polja;

- Izgradnja podzemnih garaža ispod Trga Austrije (Stari Grad) i u ulici Franca Lehara (Centar);

- Izgradnja saobraćajnice Zelena longitudinala na obodu Sarajeva, iznad Buća Potoka, Boljakovog Potoka i Sedrenika, a kojom bi se povezale zaštićene parkovske površine na Žuči, Humu i Sedreniku.

Muharemović smatra da će izgradnja ove ceste vjerovatno mnogo koštati, ali da će koristi od nje biti veće od troškova njene izgradnje.

Kao novinu izdvojio je razvoj Sarajeva prema konceptu 15-minutnog grada kao razvojni koncept evropskih gradova, objasnivši šta bi to trebalo značiti.

"Dok neko s vrha Buća Potoka dođe do najbližeg tramvajskog stajališta treba mu 40-45 minuta. Kada se izgradi Zelena longitudinala, kojom će moći saobraćati autobusi, onda će se pješačenjem, ne dužim od 15 minuta, s dna i vrha Buća Potoka moći doći do autobuskih stajališta na Zelenoj longitudinali. Napominjem, govorim o autobusu, a ne minibusu koji se kreće okomito", naglasio je.

Prema njegovim riječima, promjene nisu planirane samo za područje Kantona od Starog Grada do Ilidže, već su planirane i za područje Hadžića, Vogošće, Ilijaša i Trnova.

Ambiciozno, ali nužno

Direktor Zavoda za planiranje razvoja KS govorio je i o onome za šta cijeni da je ambiciozno u novom Urbanističkom planu, ali da će biti nužno provesti.

"Postoji izreka: Morate misliti veliko da biste ostvarili nešto malo. Prvi prioritet mora biti smanjenje zagađenja zraka, što je problem koji se dijelom tretira Urbanističkim planom. Drugi prioritet mora biti smanjenje saobraćajne gužve jer je previše automobila", kazao je.

U nastavku je elaborirao planirane mjere za smanjenje saobraćajne gužve.

"Mislim da je izglednije da se saobraćajne gužve brže smanje iskorištavanjem potencijala Šeste transverzale. Prva transverzala jeste bitna, ali potrebno je riješiti mnogo imovinsko-pravnih pitanja da bi se okončala njena izgradnja", naglasio je.

Dodatno je obrazložio zašto misli da Šesta transverzala (čija je trasa od Hrasnog, preko Čengić Vile, do Buća Potoka) trenutno ima veći potencijal za smanjenje saobraćajnih gužvi, nego Prva transverzala.

“Mnogo je 'čišća' u smislu da je manje imovinsko-pravnih pitanja, a povezala bi se s petljom na autocesti kod Vogošće, baš kao što je to planirano i za Prvu transverzalu. Šesta transverzala je gotovo jednako udaljena od Baščaršije i od Ilidže . Oni koji automobilom žele od Vogošće do Ilidže ili obratno ne bi morali ići preko centra grada, već bi išli preko Šeste transverzale", ukazao je.

Ono što je za njega još ambiciozno, ali nužno, jeste povezivanje Dobrinje i Aerodroma Sarajevo tramvajskim prijevozom.

"Planirali smo da tramvajska pruga do ovog dijela grada ne bude na trasi 11. transverzale, kako je to planirano prije rata, već na trasi 10. transverzale, kod studentskih domova u Nedžarićima. Izgradnja tramvajske pruge na 10. transverzali trebala bi biti mnogo isplativija, nego kada bi se gradila na 11. transverzali, gdje bi se moralo srušiti više od 50 stambenih građevina. Kada bi se gradila na 11. transverzali, izgradnja bi bila usporena”, uvjerava.

Nužnim je istakao i uspostavljanje sekundarnog centra, za koji je propisano da mora sadržavati sve ono što je potrebno za svakodnevni život, što se odnosi i na administrativne usluge.

"Da se pogrešno ne protumači, glavne administrativne zgrade ostat će u centru Sarajeva. To sve je dio koncepta 15-minutnog grada, čija je suština da se svakodnevne potrebe mogu zadovoljiti s do 15 minuta pješačenja od mjesta stanovanja. Time ćemo rasteretiti centar grada", ponovio je sagovornik Klix.ba.

"Grad će prodisati"

Na konstataciju da bi grad primjenom novog Urbanističkog plana trebao "prodisati", odgovorio je da je to jedan od ciljeva.

"Tako je. U kreiranju novog Plana nismo odbacili Vogošću, Ilijaš i Hadžiće. Plan je pravljen na način da je Kanton tretiran kao jedna cjelina, u suprotnom ne bi imalo smisla donositi Urbanistički plan. Više smo se posvetili općinama koje nisu dio Grada Sarajeva", tvrdi.

Ukazao je da je na rubnim dijelovima Kantona planirano uspostavljanje tercijarnih centara sa sadržajem za svakodnevni život.

S obzirom na to da je bilo primjedbi na procjenu povećanja broja stanovnika, što je dio novog Urbanističkog plana, govorio je i o toj procjeni.

"Utvrdili smo očekivani rast broja stanovnika jer je izgledno da će se poboljšanjem uslova života povećati broj stanovnika, da će se povećati broj onih iz ostalih dijelova zemlje i inostranstva koji će doći živjeti ovdje. Uslovi života se poboljšavaju i realizacijom Urbanističkog plana. Sve ono što je zacrtano Urbanističkim planom nije nečiji hir. Ne negiram da su greške moguće", kazao je.

Uvjerava da će tačno biti propisana izgradnja na ravnici, na padinskim dijelovima, u zaštićenim područjima itd. Naveo je da je njegov kolega iz Zavoda Edin Jenčiragić vrlo studiozno i profesionalno pristupio pitanju urbanih pravila.

Prva transverzala

Muharemović je istrajan u stavu da trasa Prve transverzale treba biti i između Zemaljskog i Historijskog muzeja.

"Ova cesta je među ključnima za rasterećenje saobraćaja. Njenom izgradnjom bilo bi nepotrebno da se iz pravca Ilidže Južnom longitudinalom u Vogošću ide preko Nulte transverzale (između SCC-a i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine). Prva transverzala bi trebala biti kao češalj. Bukvalno bi 'kupila' vozila s Južne longitudinale, glavne gradske saobraćajnice, Sjeverne longitudinale i brze ceste. Time bi se smanjio saobraćaj u samom centru grada", tvrdi.

Smatra da se kritičari važećeg Urbanističkog plana i Regulacionog plana "Kvadrant C", kojim je planirana izgradnja Prve transverzale između muzeja, odnose prema spomenutim planskim dokumentima kao prema švedskom stolu.

"To je neprofesionalno jer sve ono što je planirano oslanja se jedno na drugo i uslovljava jedno drugo. Izgradnja Prve transverzale između muzeja je stvar idejnog rješenja. Svim analizama koje smo radili, među kojima je i ona prestižnog ciriškog univerziteta ETH, utvrđeno je da nam je nužna dionica između muzeja", dodaje.

Prema njegovim riječima, Vlada KS je tražila od njega da se iz novog Urbanističkog plana izbriše trasa Prve transverzale između muzeja, ali da je odbio to učiniti.

Ona je ostala ucrtana u Planu, ali će se, kako je najavio, u narednih 5-10 godina uraditi dvije studije kojima će se utvrditi da li je potrebno izgraditi Prvu transverzalu između muzeja.

"Šta bude utvrđeno tim studijama, tako će se postupiti. Više bi mi bilo žao što bi ta cesta presijecala Vilsonovo šetalište. Grupa arhitekata je predložila da se ta cesta podigne iznad Vilsonovog šetališta, uz očuvanje tog šetališta i prostora između muzeja", kazao je.

Poručio je da rješenja postoje, ali je pitanje da li se ona žele pronaći.

"Pogledajte šta se svaki dan događa u tom dijelu grada - potrebna su četiri policajca da regulišu saobraćaj. Sve ono što radi Ministarstvo saobraćaja KS pada u vodu ako se ne ubrza protok saobraćaja u tom dijelu Sarajeva. Ne možete u flašu od dva litra nasuti tri litra", ocijenio je.

I kada se naprave četiri trake na Nultoj transverzali, nastavlja Muharemović, neće se smanjiti saobraćajne gužve jer je na toj cesti prevelik pritisak - Nulta transverzala nema smisla bez Prve transverzale.

Suština Prve transverzale je da, kako je objasnio, "pokupi" sve iz grada. Za njega je pitanje Prve transverzale pitanje zdravog razuma jer je neprihvatljivo dugo putovati automobilom od centra grada do npr. Grbavice.

Moguće "kočnice"

U završnici intervjua za Klix.ba pitali smo ga gdje uočava potencijalno najveće prepreke u realizaciji novog Urbanističkog plana.

"Nadam se da ih neće biti. Sa svim načelnicima ponasob je iskomunicirano, osim s načelnikom Novog Grada. Nadam se da ćemo krenuti putem dobrog planiranja i urbanizma i da od grada napravimo metropolu. Sentimentalno za mene on jeste metropola, ali po urbanističkim standardima nije", odgovorio je.

Misli da će u općinama biti otpora, posebno u aspektu primjene urbanih pravila. Shodno tome, pozvao je da se više uvažava javni interes. Očekuje da će Vlada KS krajem juna ili početkom jula usvojiti Prijedlog Urbanističkog plana. Nakon toga bi ga trebala usvojiti kantonalna skupština.