Nova studija pod nazivom “Svijet rada 2010 - od jedne krize do druge?” priznaje da u tri godine od početka krize globalna ekonomija ponovo bilježi rast, te da neke zemlje bilježe ohrabrujuće znake oporavka zaposlenosti, posebno u novonastalim ekonomijama Azije i Južne Amerike.
Međutim, izvještaj Međunarodnog instituta za radne studije ILO-a također upozorava da su se unatoč ovom velikom napretku novi oblaci nadvili nad horizontom zapošljavanja, te da su se perspektive za zapošljavanje značajno pogoršale u mnogim zemljama.
ILO studija navodi da ukoliko se nastave postojeće politike oporavak zaposlenosti na nivoe prije krize će se u naprednim ekonomijama odložiti do 2015. umjesto 2013. kako je planirano prije godinu dana.
Izvještaj istovremeno navodi da je unatoč rastu zaposlenosti u zemljama u razvoju još potrebno više od osam miliona radnih mjesta kako bi se ona vratila na nivo prije krize.
“Što je duža recesija tržišta rada, to su veće poteškoće za lica koja traže posao da dobiju novo zaposlenje”, navodi izvještaj ILO-a.
Među ključnim nalazima nove ILO studije bazirane na podacima iz 150 zemalja su da su socijalni nemiri uzrokovani finansijskom ekonomskom krizom zabilježeni u barem 25 zemalja, među kojima su mnoge zemlje sa razvijenom ekonomijom. U nekim novim ekonomijama koje se oporavljaju zabilježeni su socijalni nemiri u vezi sa nivoima plaća i uslova rada.
Mnoge zemlje koje su iskusile pozitivan rast zaposlenosti na kraju 2009. suočavaju se sa sporijim oporavkom zaposlenosti, dok su istovremeno do kraja 2009. više od četiri miliona lica koja traže zaposlenje prestala tražiti posao u zemljama koje raspolažu takvim podacima.
U više od tri četvrtine zemalja od 82 zemlje sa dostupnim podacima, ljudi smatraju da je kvalitet njihovih života i životnog standarda opao u 2009. u poređenju sa sličnim podacima iz 2006. Čak i među zaposlenim, značajno je opalo zadovoljstvo zaposlenjem uz sve veći osjećaj nepravde u 46 od 83 zemlje.
U 36 od 72 zemlje ljudi manje vjeruju vladama nego što je to bio slučaj u periodu prije krize.
Studija pruža nove dokaze kojima potkrepljuje zaključke usvojene na zajedničkoj konferenciji ILO-a i MMF-a održanoj u Oslu 13. septembra na kojoj se razgovaralo o izazovima razvoja, zaposlenosti i socijalne kohezije. Podaci iz studije podvlače hitnost realizacije poziva upućenog od Konferencije da otvaranje radnih mjesta zauzme centralno mjesto u ekonomskom oporavku, a puna zaposlenost postavi kao makroekonomski cilj uporedo sa niskom inflacijom i čvrstim fiskalnim politikama.
Izvještaj navodi da je “dokazano da je koegzistencija rasta vođenog privatnim dugovima u određenim razvijenim zemljama i rasta vođenog izvozom u novim velikim ekonomijama Ahilova peta svjetske ekonomije”. Oporavak će biti slab sve dok prihodi od rada budu rasli manje nego što je to opravdano rastom produktivnosti i dok finansijski sistemi budu disfunkcionalni.
ILO studija nudi trokraki pristup za izlazak iz krize a koji bi podsticao kratkoročno otvaranje radnih mjesta i bolji kvalitet ekonomskog rasta u budućnosti. Ovaj pristup bi kombinovao kao prvo, jačanje politika u kojima je zapošljavanje centralno kako bi se smanjila opasnost od rastuće dugoročne nezaposlenosti, veće strukturalne neformalnosti i nepodudarnost vještina u slučaju oporavka.
Ove mjere obuhvataju dobro osmišljene aktivne politike tržiša rada, ciljane mjere radi podrške ranjivim grupama, prije svega mladim, politike obuke koje služe potrebama oporavka i socijalne zaštite usmjerene ka zapošljavanju u zemljama gdje se preduzimaju takve mjere.
Izvještaj navodi konkretne primjere kako su se korisno upotrebljavale takve mjere u različitim regionima svijeta, a koje ne opterećuju puno javnu potrošnju. One podupiru učešće na tržištu rada i kvalitet zaposlenja na duže staze, čime se smanjuju pritisci na javnu potrošnju i stvaraju veći prihodi.
Drugo, poboljšati vezu između plata i rezultata produktivnosti u zemljama koje bilježe suficit, jer bi se time brzo povećalo održivo otvaranje radnih mjesta i u zemljama koje bilježe suficit i u zemljama deficita. Studija navodi da bi takva mjera bila efektivnija u pružanju podrške rastu u svim zemljama u odnosu na mijenjanje valutnog kursa.
I treće, potrebno je provesti stvarnu finansijsku reformu koja bi omogućila usmjeravanje štednje u produktivnije investicije i kreiranje stabilnijih radnih mjesta.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
