Federalni ministar
51

Dedić: Pandemija nije zaustavila razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije u FBiH

R. D.
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Pandemija je pogodila sve ekonomske sektore, a jedan od onih koji je pretrpio najveći udar, ali i pokazao svoju važnost u vrijeme krize je poljoprivreda. O stanju u tom sektoru, ali i novim mjerama Vlade FBiH za Klix.ba je govorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Šemsudin Dedić.

Na koji način mjere iz drugog paketa ekonomske pomoći tretiraju poljoprivredni sektor? Cilj drugog seta mjera je prije svega modernizacija poljoprivrede i povećanje konkurentnosti naših proizvođača. Za razliku od prvog seta, provedenog na proljeće, a koji je bio više interventnog karaktera, radi se o srednjoročnim i dugoročnim mjerama. Za očuvanje radnih mjesta, podršku održavanju i poboljšanju likvidnosti i održavanju konkurentnosti izvozno orijentisanim subjektima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Vlada Federacije BiH je osigurala deset miliona KM i prošle sedmice je raspisan javni poziv za realizaciju ovih sredstava.

Dio pomoći poljoprivredi realizujemo u saradnji s Razvojnom bankom FBiH. Uspostavljena je povoljna kreditna linija za kapitalne investicije, dakle za nabavku nove opreme, mehanizacije i modernizaciju gazdinstava, za investicije u biljnoj, stočarskoj i drugim vrstama proizvodnje. Do danas imamo potpisanih sedam ugovora i radi se o investicijama u vrijednosti od 1,8 miliona KM za koje je Ministarstvo izdvojilo oko 500 hiljada KM. Pored toga, provodimo mjeru podrške kapitalnim investicijama predviđenu ovogodišnjim Programom. U odnosu na prošlu godinu imamo tri puta više zahtjeva koji ukupno iznose 32,5 miliona KM.

Ako uzmemo u obzir sopstveno učešće poljoprivrednika i prerađivača u ovim programima, doći ćemo do podatka da su, bez obzira na pandemiju, poljoprivrednici u ovoj godini u svoja gazdinstva, a prerađivači u opremu investirali oko 35 miliona KM. To je jedna veoma ohrabrujuća brojka koja pokazuje da pandemija nije zaustavila razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije.

Dalje, prije nekoliko dana zatvoren je javni poziv za sufinansiranje jesenske sjetve, na koji je apliciralo 47 gradova i općina. Podsjetit ću vas da smo sličan program proveli već na proljeće i tada je on obuhvatio 70 gradova i općina i oko 18.400 proizvođača. Ovaj put smo odlučili da podržimo sjetvu pšenice, raži i ječma, dakle onih kultura koje uvozimo u značajnim količinama. U odnosu na ukupne potrebe Federacije BiH, naša proizvodnja učestvuje sa oko 20 posto, pa želimo u jesenskoj sjetvi povećati obradive površine i prehrambenu sigurnost našeg stanovništva u budućnosti. Tokom prvog vala pandemije, kad su se jedna po jedna zatvarale granice, svi smo imali priliku vidjeti koliko je bitno da budemo koliko-toliko neovisni o uvozu.

Kako odgovarate na kritike da se ovako pogoduje samo velikim izvoznicima, da su "obični" poljoprivrednici zaobiđeni?

Podrška u iznosu od deset miliona KM na temelju Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede Federacije BiH u okolnostima pandemije COVID-19 koju je donijela Vlada FBiH je, kao što vidite, samo jedna od mjera podrške poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Konkretno ova mjera se odnosi na izvozno orijentisana preduzeća, ali sve druge mjere i svi ostali javni pozivi su otvoreni za sve proizvođače i prerađivače. Ovdje moram napomenuti da sam ja lično tražio da i uredbom obuhvatimo širu podršku za sve izvoznike u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, bez limita od 30 posto, kao i druge mjere na domaćem tržištu, ali opredjeljenje vlade su bili usvojeni zajednički kriteriji za sve sektore. To naravno ne znači da nećemo uvesti te dodatne mjere. Već sada planiramo svojim programom za sljedeću godinu pored svih dosadašnjih mjera obuhvatiti i podršku drugim izvozno orijentiranim subjektima koji ne budu obuhvaćeni ovom uredbom.

U kojem je stanju naš agrar te kako Vlada FBiH planira da u narednom periodu olakša poziciju poljoprivrednika u vrijeme pandemije? Ono što je najbitnije za poljoprivrednike jeste da smo osigurali kontinuitet i redovnost isplate poticaja i to čak i u trenucima kad je punjenje budžeta bilo usporeno. Nismo išli nikakvim rezovima u ovom sektoru prilikom pravljenja rebalansa prije nekoliko mjeseci i zapravo je poljoprivreda jedina grana na kojoj nisu pravljene uštede. Uspjeli smo osigurati i dodatna sredstva iz drugih fondova i poljoprivrednici su znali iskoristiti sve ove nove prilike. Lično mislim da u narednom periodu naglasak trebamo staviti na zaštitu domaće proizvodnje. Vlada FBiH je još tokom prvog vala pandemije inicirala pooštravanje kontrola uvoza poljoprivrednih proizvoda u našu zemlju sa stanovišta njihovog kvaliteta. Na našu inicijativu donesena je odluka o preferenciji domaćih proizvoda u procedurama javnih nabavki u omjeru od 30 posto. Ovo su mjere iz nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, no trudimo se da budemo konstruktivan partner.

Druge mjere koje bi olakšale poziciju poljoprivrednika, a s kojima ćemo nastaviti na federalnom nivou, obuhvataju nastavak redovnosti isplata novčanih podrški proizvođačima, jačanje poljoprivrednih gazdinstava i povećanje njihove konkurentnosti, podršku otkupljivačima, održavanje postojećih i otvaranje novih izvoznih tržišta.