"Za smanjenje američkog kreditnog rejtinga odgovorna su politička prepucavanja u Washingtonu", kazao je Obama dodavši kako se nada da će ekonomski haos koji je nastao pomoći zastupnicima u Kongresu da shvate kako više nema vremena za političke igre.
Obama je ponovio svoje uvjerenje da rješenje za ekonomsku situaciju ne može biti samo u rezanju potrošnje. Predsjednik tvrdi da se porezne stope za najbogatije moraju povećavati. No, svoja uvjerenja Obama je olako izdao prošle sedmice, kada je postignut dogovor u kojem je maksimalno popustio radikalnim pritiscima iz redova Republikanske stranke.
"Što se dogodilo Baracku Obami?", otvoreno se ovih dana pitaju mnogi njegovi pristaše u SAD-u. To je i naslov kolumne u New York Timesu, najozbiljnijem američkom dnevnom listu, koji je donedavno bio sklon predsjedniku. Kritike na račun Obame stizale su i od strane ostalih liberalnih medija u SAD-u, ali ova u tradicionalno umjerenom i objektivnom NY Timesu svakako je najozbiljnija.
"Suočen s najvećom ekonomskom krizom, najvećim nivoom ekonomske nejednakosti i najvećim nivoom korporativnog utjecaja na politiku još od Velike depresije, Barack Obama gledao je u oči historiji i odlučio skrenuti pogled. Umjesto da je osudio ljude čiji je nemar uništio ekonomiju, on im je prepustio volan", piše kolumnist Timesa Drew Western.
Barack Obama i čitava Demokratska stranka, piše Western, pokazali su ne samo neodlučnost, već i kukavičluk. Nisu se znali suprotstaviti republikancima, nisu znali artikulirati svoje stavove i objasniti javnosti pogodnosti svoje progresivne ekonomske politike. Olako je Obama, još jednom, povio kičmu pred republikancima i pokazao se kao loš pregovarač.
"Baš poput većine Amerikanaca, u ovom trenutku, ja nemam nikakvog pojma koji je stav Baracka Obame - pa tako i stranke koju vodi - oko bilo kojeg pitanja", zaključuje Western.
Na sličnom tragu je i komentator uglednog časopisa New Yorker John Cassidy. Cassidy ne zaboravlja napomenuti da su republikanci, ili preciznije Tea Party, krivi za situaciju koja prijeti da će dovesti do kolapsa američke ekonomije. No, Obama im to nije smio dopustiti.
"Obama je trebao odbiti pregovore s republikancima u Kongresu i zaprijetiti im da će granicu zaduživanja podići administrativnom odlukom, pozivajući se na 14. amandman", smatra Cassidy.
Novinar Reutersa John Whitesides u svojoj analizi tvrdi da je Obama drastično pao u očima svojih birača i doveo se u situaciju u kojoj bi lako mogao izgubiti izbore 2012. godine.
Republikanski protukandidati sve do sada nisu se činili kao ozbiljni protivnici harizmatičnom američkom predsjedniku. Nakon ubistva Osame bin Ladena, činilo se da će izbori biti samo formalnost. No, Obamina popularnost u rapidnom je padu, prvenstveno jer ga mnogi smatraju nesposobnim da povede SAD u bolju ekonomsku budućnost.
"Ekonomski pritisci s kojima je Obama suočen nevjerojatno su komplicirani. Ovakav nivo javnog pesimizma nikad do sada nisam vidjela. Hoće li zadržati posao ili ne, ovisi o tome kako ga obavlja. A narod želi vidjeti drastične preokrete u ekonomskoj situaciji", tvrdi Karlyn Bowman, analitičarka javnog mnijenja za institut American Enterprise.
Zahtjevnu zadaću koja je pred Obamom najbolje ilustriraju brojke. Sva tri najvažnija finansijska indeksa na Wall Streetu u ponedjeljak su pala za 5 do 7 posto.
Američki mediji već su prepuni napisa o "crnom ponedjeljku", s obzirom da se radi o najgorem danu koje su berze zabilježile od početka velike krize 2008. godine. Dow Jones srozao se za 663 bodova, odnosno 5,6 posto. S&P 500 pao je za 6,7 posto. Nasdaq je zabilježio pad od 6,9 posto.
Vrijednost američkih dionica u zadnje dvije sedmice opala je za oko 15 posto! Ekonomski analitičari tvrde da smanjenje američkog rejtinga od S&P-a ništa ne znači. No, investitori ne vjeruju takvim prognozama i beskompromisno rasprodaju svoje dionice. SAD, pa tako i ostatak svijeta, ubrzano se približavaju novoj velikoj krizi, upozoravaju analitičari.
