Foto: Ilustracija
Cijene hrane u svijetu i dalje će rasti, a poljoprivredna proizvodnja će do 2020. godine, zbog globalnog zagrijavanja i smanjenja površina za proizvodnju hrane, biti smanjena za još 16 posto, navodi se u izvještaju Instituta za istraživanje međunarodne politike o hrani.
S druge strane, očekuje se povećanje globalne potražnje za hranom u zemljama koje bilježe snažan privredni rast, poput Kine i Indije.
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija u svojoj prvoj ovogodišnjoj prognozi upozorava da proizvodnja žitarica širom svijeta neće biti dovoljno povećana da bi bile obnovljene zalihe koje bi mogle stabilizovati cijene.
Prema procjeni FAO, svjetske zalihe žitarica krajem 2010/2011. mogle bi se povećati za samo 0,8 posto i iznositi 494 miliona tona, u odnosu na 534 miliona tona na kraju sezone 2009/10.
Zalihe pšenice trebalo bi da se pritom smanje za 2,6 posto, na 183 miliona tona.
Da bi se dostigao rast potražnje za hranom potrebno je značajno povećati ponudu, odnosno poljoprivrednu proizvodnju, u čemu bi ključnu ulogu mogao odigrati privatan sektor podstaknut institucionalnim dijalogom javnog i privatnog sektora.
U 29 zemalja u kojima posluje Evropska banka za obnovu i razvoj procjenjuje se da bi se efikasnijom obradom zemljišta prinosi žitarica mogli povećati za 75 posto kroz desetak godina, pri čemu bi od 40 do čak 60 miliona hektara zemljišta moglo postati obradivo.
Poljoprivredne površine u BiH iznose 2.523.000 hektara, od čega je 1.589.000 obradivih površina i 1.020.000 oranica. Kvantitativni pokazatelji o razmjerama ovoga resursa pokazuju da u BiH po jednom stanovniku dolazi 0,36 hektara obradivih površina, što je svrstava u donji prag zemalja koje ulaze u krug prosječno bogatih ovim prirodnim resursom.
Možda vas zanima
Novi selektor Zmajeva
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
Vezani članci
Utjecaj inflacije
Znate li kolika je vrijednost 100 KM danas u odnosu na 2018. godinu?
Akcija do 16. juna
