U analizi se ističe potreba da se povećaju napori ne samo na povećanju efikasne pomoći i investiranja u infrastrukturu, nego i na razvoju aktivne socijalne politike u zemljama u razvoju kako bi se izbjegli opasne situacije do kojih dovode potresi u globalnoj ekonomiji.
"Naše istraživanje pokazuje da Milenijski ciljevi ostaju validni okvir za razvoj do 2015. godine. Međutim, mora se ubrzati napredak, a to traži jaču koheretnost politika na svim nivoima. Napredak u ispunjavanju Milenijskih ciljeva određen je trima faktorima: udjelom zemalja u razvoju u globalnom ekonomskom rastu; koliko naša politika može pomoći u iskorjenjivanju krajnjeg siromaštva i na koji se način koristi pomoć. U sva tri područja postoje razlozi za zabrinutost", istaknuo je čelnik istraživačke skupine Francois Bourguignon.
U analizi se ističe da razvijene zemlje moraju poštovati svoje obveze u pogledu obima i efikasnosti pomoći zemljama u razvoju. Zemlje u razvoju trebaju ukloniti prepreke za međusobnu trgovačku razmjenu. Također se traži da razvijene zemlje uklone prepreke za pristup nekvalificirane radne snage iz zemalja u razvoju, prenijela je u nedjelju Hina.
Najveći napredak u ispunjavanju Milenijskih ciljeva koji su zacrtani 2000., postignut je u oprostu dugova siromašnim zemljama. S druge strane, zaostaje se u ispunjavanju obećanja i stoga se u analizi traži da se pomoć za razvoj do 2010. godine poveća za 18 milijardi dolara godišnje.
Uz iskorjenjivanje krajnjeg siromaštva i osnovnog obrazovanja za svu djecu, Milenijski ciljevi uključuju još i poticanje ravnopravnosti spolova, smanjenje smrtnosti djece, poboljšanje zaštite rodilja, borbu protiv AIDS-a, malarije i drugih bolesti, osiguranje ekološke ravnoteže i uspostavu globalnog partnerstva za razvoj.