Tekuća slabost dolara je, prema ocjenama berzanskih eksperata, glavni razlog za osjetni skok cijene glavne energetske sirovine, od približno 20 dolara po barelu u odnosu na decembarski nivo.
Rastu cijene je doprinijela i očekivana najava realizacije plana predsjednika SAD-a Baracka Obame da se sumom od bilion (hiljadu milijardi) dolara otkupe takozvane toksične akcije ugroženih banaka i tako pomogne američkoj privredi da izađe iz najteže finansijske krize u proteklih osam decenija.
Američka laka nafta je u ponedjeljak ujutro na Merkantilnoj berzi u New Yorku poskupjela 64 centa, na 52,71 dolar po barelu, dok je prethodno vrijedila i dvadesetak centi više.
Istovremeno je na glavnoj evropskoj berzi u Londonu nafta tipa "brent" kotirala 51,84 dolara, ili 62 centa više u odnosu na zaključni nivo iz prošle sedmice.
Tržišni stručnjaci podsjećaju da je barel nafte u decembru vrijedio svega 33 dolara, ali je nakon toga cijena počela rasti, djelimično i zbog sniženja proizvodne kvote organizacije OPEC koja okuplja većinu najvećih naftnih izvoznika, izuzimajući Rusiju i Meksiko.
Ekspert kompanije "F Global" Edward Meier smatra da su važni poticajni elementi za uspon cijena nafte, ali i nekih drugih strateški važnih proizvoda, slabost dolara i mogućnost skorašnje pojave inflatornih pritisaka, pogotovo ako se produži slabljenje američke valute, prenio je Reuters. Barack Obama je u nedjelju izjavio da je dolar još jak, ali je istovremeno izrazio bojazan da bi sve veći izdaci za sanaciju domaćeg bankarskog sistema i visok budžetski deficit mogli da podriju monetarnu i ukupnu finansijsku stabilnost njegove zemlje.
Usprkos najnovijem poskupljenju, nafta je još drastično jeftinija u odnosu na cjenovni rekord postignut u prvoj polovini jula minule godine, kada je barel te sirovine vrijedio više od 147 dolara.
Izgledi za neki spektakularniji uzlet cijena nafte u ovoj godini su ništavni, jer je globalna ekonomija, ako je suditi prema najnovijoj ocjeni predsjednika Svjetske banke Roberta Zoellicka, sada u najvećoj krizi od Velike depresije početkom tridesetih godina prošlog stoljeća.
Zoellick je izjavio u subotu da će se negativan rast svjetske privrede ove godine kretati između jedan i dva posto, što će svakako loše uticati i na tražnju vitalnih proizvoda, uključujući i naftu.
Na sve nižu tražnju nafte ukazuje, između ostalog, podatak da je u Kini potrošnja tog energenta tokom februara opala visokih 18 posto u odnosu na isti mjesec lani. Kina je poslije SAD-a uvjerljivo najveći potrošač sirove nafte jer dnevno utroši više od sedam miliona barela te sirovine, dok SAD istovremeno troši oko 20 miliona barela.
Kratkoročno, cijene nafte bi mogle ostati čvrste i uslijed štrajka zaposlenih u pogonima brazilske naftne kompanije u državnom vlasništvu Petrobras, koja izvozi sirovu naftu u SAD i na tržišta drugih najrazvijenijih zemalja .
Zaposleni u brazilskom energetskom gigantu u nedjelju su započeli petodnevnu obustavu rada nezadovoljni plaćama, smanjenjem proizvodnje u naftnim postrojenjima kompanije i smanjenjem radne snage, izjavili su njihovi sindikalni predstavnici.
