"Na sjednici Fiskalnog vijeća zaključeno je da budžetski okvir bude veći za 12 posto, a da zahvatanje s indirektnih poreza bude veće za osam posto, te da entiteti i Brčko Distrik imaju veći budžetski okvir jer imaju pravo na rebalanse, a državne institucije nemaju i da zahvatanje s indirektnih poreza bude četri posto“, pojasnio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić na zajedničkoj pres-konferenciji na kojoj će učestvovati i predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik i predsjednik Vlade FBiH Nedžad Branković.
Špirić je kazao da je sada obaveza vlada entiteta, Vijeća ministara i vlade Brčko Distrikta da izađu s budžetskim okvirima koji su limitirani tim stopama rasta.
"Rukovodili smo se time da vodimo restriktivnu monetranu i fiskalnu politiku za narednu godinu s obzirom da očekujemo da će indirektne mjere globalne ekonomsko-socijalne krize imati indirektne efekte na BiH, da će doći do sporijeg rasta prihoda od PDV-a, te smanjene stope rasta BDP-a“, rekao je Špirić.
Istaknuo je da je to dovoljan okvir da do kraja godine po prvi put put od Deytona imamo usvojene budžete na svim nivoima vlasti.
Ministar Dragan Vrankić je pojasnio je bio protiv ove odluke jer smatra kao državni ministar da taj okvir koji je donesen na Fiskalnom vijeću ne može zadovoljiti ni minimalne potrebe, čak ni postojeći nivo funkcioniranja državnih institucija.
"Želim da se to zna, ali se, nažalost, nije prihvatila odluka da državne institucije imaju prioritet, da se moraju izfinansirati, pa tek onda za entitete na temelju Zakona o jedinstvenom računu procentralno utvrde raspodjele s jedinstvenog računa“, rekao je Vrankić.
