Potop na azijskim berzama: Referentni indeksi u minusu i do pet posto

Referentni japanski Nikkei 225 pao je 3,3 posto na 51.638,85 poena u jutarnjem trgovanju. U Tajvanu je Taiex skliznuo 2,6 posto na 32.663,07, dok je australski S&P/ASX 200 oslabio 0,7 posto na 8.366,20. Južnokorejski Kospi zaronio je 5,1 posto na 5.485,50. U Hong Kongu je Hang Seng pao 3,1 posto na 24.497,27, a šangajski kompozitni indeks oslabio je 2,1 posto na 3.872,84.

Trump je tokom vikenda upozorio da će SAD "sravniti sa zemljom" iranske elektrane ako Teheran u roku od 48 sati u potpunosti ne otvori Hormuški moreuz, na šta je Iran poručio da će na svaki takav napad odgovoriti udarima na američku i izraelsku energetsku i infrastrukturnu imovinu u regionu.

"Trumpov ultimatum i iranska prijeteća reakcija ukazuju na širenje sukoba koje održava poremećaje u snabdijevanju energentima i povišenu volatilnost na tržištima, bez jasnog izlaza iz krize", rekla je Ng Jing Wen, analitičarka Mizuho banke u Singapuru.

Više cijene nafte, koje su u petak također potresle berze, ugasile su nade u moguće skoro smanjenje kamatnih stopa američke Federalne rezerve, navode analitičari.

Prije rata, trgovci su računali da bi Fed ove godine mogao barem dvaput sniziti kamatne stope. Centralne banke u Evropi, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu također su nedavno zadržale svoje referentne stope nepromijenjenim.

S&P 500 je u petak pao za 1,5 posto i tako zabilježio četvrtu sedmicu zaredom u minusu, što je njegov najduži takav negativni niz u posljednjih godinu dana. Industrijski indeks Dow Jones oslabio je za 443 poena, ili 1 posto, dok je tehnološki Nasdaq potonuo dva posto.

Na tržištu energije, američka referentna nafta poskupjela je za 31 cent na 98,54 dolara po barelu. Brent, međunarodni referentni standard, pojeftinio je za 27 centi na 111,92 dolara po barelu. Cijena Brenta posljednjih sedmica snažno oscilira - s oko 70 dolara po barelu prije početka rata, do čak 119,50 dolara u jednom trenutku.

Na Wall Streetu je u petak otprilike svaka treća dionica u sastavu indeksa S&P 500 zabilježila pad. Dionice manjih kompanija, koje su osjetljivije na rast kamatnih stopa od velikih korporacija, predvodile su gubitnike. Indeks Russell 2000, koji prati manja preduzeća, pao je 2,3 posto, što je bio najveći pad među glavnim indeksima.

U konačnici, S&P 500 izgubio je 100,01 poen i spustio se na 6.506,48. Industrijski indeks Dow Jones pao je za 443,96 poena na 45.577,47, dok je Nasdaq oslabio za 443,08 poena na 21.647,61.

Na tržištu obveznica, prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu završio je prošlu sedmicu skokom na 4,38 posto, sa 4,25 posto kasno u četvrtak i sa svega 3,97 posto prije početka rata. Prinos na dvogodišnju obveznicu, koji je osjetljiviji na očekivanja o potezima Feda, porastao je na 3,88 posto sa 3,79 posto.

Na valutnim tržištima, američki dolar porastao je na 159,55 japanskih jena, sa 159,22 jena prethodnog dana. Euro je koštao 1,1545 dolara, u odnosu na 1,1571 dolara ranije.