|

Arhitekti iz BiH su prinuđeni svoje usluge nuditi na stranom tržištu

Arhitekti iz BiH su prinuđeni svoje usluge nuditi na stranom tržištu
199
A. B.
7.2.2020. u 19:55
66
komentara
199

dijeljenja
1/11 Foto: Asocijacija arhitekata BiH
2/11 Predstavljanje outsourcing platforme (Foto: AABiH)
3/11 Prostor Asocijacije arhitekata BiH (Foto: AABiH)
4/11 Prostor Asocijacije arhitekata BiH (Foto: AABiH)
5/11 Predstavljanje projekata u Grazu u Austriji (Foto: AABiH)
6/11 Predstavljanje projekata u Grazu u Austriji (Foto: AABiH)
7/11 Predstavljanje projekata u Grazu u Austriji (Foto: AABiH)
8/11 Predavanja u sklopu Asocijacije arhitekata BiH (Foto: AABiH)
9/11 Predavanja u sklopu Asocijacije arhitekata BiH (Foto: AABiH)
10/11 Radionica u sklopu Asocijacije arhitekata BiH (Foto: AABiH)
11/11 Predavanja u sklopu Asocijacije arhitekata BiH (Foto: AABiH)
Asocijacija arhitekata u BiH (AABiH) pokrenula je novu platformu za outsourcing arhitektonskih usluga iz BiH. Cilj platforme je stvoriti nova radna mjesta za arhitekte i inžinjere-projektante u BiH i regiji i povezati ih sa međunarodnim tržištem zbog toga što sve više mladih ljudi iz ove struke odlazi iz BiH zbog nemogućnosti zaposlenja.
Outsourcing platforma je pokrenuta krajem prošle godine i projekt je još u ranoj fazi, međutim, kako je istakao Dario Kristić, predsjednik Asocijacije arhitekata BiH, očekuje se da se ovim putem prije svega mladi arhitekti i freelanceri povežu sa inostranim uredima i izvezu svoje usluge.

BiH ne ulaže dovoljno u arhitekturu



"No platformu ne treba gledati kao na platformu za freelance. U stvari, glavni fokus će biti na arhitektonskim uredima, pravnim subjektima koji mogu pružiti kompleksnije arhitektonske usluge Platforma će također služiti i za povezivanje arhitekata unutar BiH. Ono što mi očekujemo je svakako da od početnih jednostavnijih poslova dođemo do ozbiljnih partnerstava u nekoj zrelijoj fazi ovog projekta. Bh. tržište je nažalost od kraja rata pa sve do danas jako malo i nemoguće je da se arhitekti izdržavaju s obzirom na to da su jako malo plaćeni. Mala ponuda posla u ovoj struci je dovela do ogromnog pada i kvaliteta arhitekture", pojasnio je Dario Kristić.

Takvi uslovi, naveo je Kristić, razlog su odlaska velikog broja mladih ljudi što je dovelo do nedostatka kvalitetne radne snage. Dodao je da su na neki način bili prinuđeni pokrenuti outsourcing platformu s obzirom na to da naša država ne ulaže dovoljno u arhitekturu niti stvaranje novih radnih mjesta za arhitekte.

“Zbog toga smo u saradnji sa švicarskom vladom u sklopu projekta Marketmakers, pokrenuli zajedničku platformu koja je namijenjena samo arhitekturi i projektantskim djelatnostima. Na ovaj način idemo stopama IT kompanija jer je sada i tehnološki to vrijeme sazrelo, a arhitektura više nije vezana za mjesto kao što je to nekada bilo. Razvojem tehnologije šire se arhitektonske usluge, a naši arhitekti su veoma sposobni i idu u korak s vremenom. Zapadnom tržištu je najbitniji kvalitet kojeg posjeduju naši arhitekti, a ovim projektom želimo srušiti sve predrasude koje imaju prema našoj državi", rekao je Kristić i dodao da je platforma sama po sebi inovacija jer konkretno ovakav tip male, strogo kontrolirane online platforme posvećene arhitekturi nema u svijetu.

Kristić je pojasnio da su trenutno u fazi registracije ljudi na platformu te kako je naglasio, rade na animiranju što većeg broja kolega da se pridruže. Nakon što skupe dovoljan broj registrovanih arhitekata onda će se otpočeti s njihovom promocijom prema vanjskim tržištima, najviše Austriji Njemačkoj i Švedskoj.
Na ovu promociju AABiH će uložiti resurse iz projekta ali i vlastite resurse kako bi stala iza svojih članova i promovirala ih u instranstvu.

"Na platformi je moguće nuditi razne arhitektonske i inžinjerske usluge poput rada u BIM softveru, 3D vizualizaciju, 2D digitalizaciju, izradu maketa ali i generalno projektovanje objekata čemu i težimo, ali vjerujemo da je to neka posljednja faza kada se uspostavi komunikacija i povjerenje putem platforme. Također, uključili smo i kolege ostalih struka koji projektuju razne faze na objektima, između ostalog, iz mašinske struke za klimatizaciju, ventilaciju, grijanje, zatim, vodovod i kanalizaciju, kao i pejzažnu arhitekturu i slične stvari koje su sve vezane direktno za izvođenje i projektiranje objekata čime je moguće ponuditi kompletan paket u izradi projekta", dodao je Kristić.

Cilj je, pojasnio je, s jedne strane već etabliranim uredima proširiti tržište i učiniti ih manje osjetljivim na nepovoljna kretanja na domaćem, a s druge, omogućiti mlađim kolegama da pokrenu svoje samostalne poslove i na taj način zadržati ih u BiH, naravno, i kao članove AABiH.

Mladi ne učestvuju u dovoljno projekata i nemaju priliku sticati iskustvo



Kristić je naveo da je arhitektura u našoj državi u potpunosti potcijenjena, a tržište je deregulirano što nije slučaj sa susjednim i evropskim državama.

"Naprimjer u BiH ne postoji arhitektonska komora kao regulatorno tijelo koje će se brinuti o kvaliteti i cijenama arhitektonskih usluga. Prepušteni smo sami sebi i onda to rezultira padom kvalitete i cijena projektiranja. Također, ne postoje podaci koliko mladih po završetku studija uspijeva dobiti prvo zaposlenje u oblasti arhitekture, ali iz iskustava kolega znam da je poprilično teško", naveo je Kristić.

Prosječne plaće za mlade arhitekte kreću se od 600 KM do 800 KM, naveo je Kristić i dodao da pri ostvarivanju početnog radnog odnosa najčešće rade jedan period besplatno i na crno.

"Takav rad je nestimulativan a pri tome, radi se uglavnom o radu na manjim, neinovativnim projektima koje naše tržište trenutno podržava. Arhitektura je praksa i samo stalnim radom i suočavanjem sa novim izazovima se može napredovati. Ako arhitekti nemaju priliku da rade na projektima oni jednostavno ne mogu uspjeti i biti konkurentni na vanjskim tržištima", istakao je Kristić.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku ukupne godišnje investicije u građevinarstvu od 2014 do 2018 iznose između 800 i 850 miliona KM. Kvadratura izvedenih objekata visokogradnje u cijeloj FBiH, za 2018 godinu je 242.597 metara kvadratnih.

"Međutim, evidentno je da je ta prijavljena kvadratura izuzetno mala, čak i do četiri do pet puta u odnosu na Hrvatsku. Uzmite u obzir da, recimo, KSC Skenderija ima otprilike 60 hiljada kvadrata, a to je samo jedan objekat. Prema tome, u FBiH je evidentirano onda možda pet Skenderija. To je izuzetno mali broj jer obuhvata sve od adaptacije stanova do gradnje većih javnih i privatnih objekata", dodao je Kristić.

Nadalje, kako je istakao, takmičenja kao jedan od efikasnijih načina dobijanja kvalitetnih projektnih rješenja ali konkurentnosti mlađih arhitekata na tržištu, gotovo su nepostojeći, a zbog loše pravne procedure čak i kad se raspišu, uopće ne garantiraju pobjedniku dalji rad na projektu. Zbog toga mladi arhitekti imaju problem s pronalaskom klijenata.

"To u našoj državi nije regulirano zakonom. Recimo, u državama u susjedstvu je praksa da su za većinu važnih gradskih lokacija takmičenja obavezna bilo da je riječ o javnom ili privatnom investitoru. Takva takmičenja su prilika da mladi arhitekti radom na njima stječu više iskustva, a eventualnom pobjedom se nametnu na tržištu i oforme jedan dobar arhitektonski ured", naveo je Kristić.

Na kraju razgovora, Kristić je istakao kako očekuje da će se trenutna situacija u arhitekturi popraviti nakon što zaživi ousourcing platforma.

"Mislim da smo dovoljno čekali na državnu pomoć i ništa se nije promijenilo, tako da u bliskoj budućnosti jedini napredak vidimo u tome da digitalizacija i rad na daljinu omogući mladim arhitektima bolji i dostojanstveniji život", zaključio je Kristić.
Prijavi grešku


Komentari (66)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...