To bi moglo pogoditi vrijednosti akcija, bankarski sektor i cjelokupnu ekonomiju daleko od epicentra potresa u Atini, prenijela je agencija AP, pozivajući se na mišljenja njemačkih analitičara.
Banke u Grčkoj bi mogle propasti jer vlada ne bi bila u mogućnosti da ih spase, pri čemu bi banke u Francuskoj, Njemačkoj i drugim članicama eurozone pretrpjele ozbiljne gubitke.
Tačne razmjere posljedica grčkog bankrota po dugu teško je predvidjeti, djelimično zbog toga što niko ne zna koliko velike gubitke bi pretrpjeli vlasnici grčkih obveznica koji su prvi u domino efektu.
Sem neposredne štete po banke, najviše se strahuje od prenošenja "zaraze", odnosno, teško predvidive lančane reakcije koja bi mogla poljuljati tržišta i otežati drugim prezaduženim zemljama u zoni eura da se izbore s vlastitim dugovima.
To bi, kao rezultat, povećalo troškove pozajmljivanja za 17 članica te monetarne unije, upozorili su analitičari.
Pojedini od njih ukazuju da bi, kao krajnji ishod, jedna ili nekoliko najslabijih članica eurozone, kao što je Grčka, mogle napustiti zajedničku valutu, mada je za sada politička volja za spriječavanje takvog scenarija i dalje jaka.
Pojedini analitičari porede bankrot Grčke sa kolapsom američke investicione banke "Lehman brothers" u septembru 2008., koji je izazvao najjaču fazu svjetske finansijske krize, kada je došlo do zamrzavanja kreditnih tržišta i potonuća globalne trgovine.
Za sada nije jasno da li bi bankrot Grčke izazvao takve posljedice, ali ekonomisti ukazuju da bi, kao u slučaju kolapsa "Lehmana", šteta bila veća nego što se očekuje.
Finansijske teškoće bi osjetila i šira ekonomija ukoliko bi banke pretrpjele gubitke, zbog kojih bi strahovale, ili ne bi bile u stanju da odobravaju kredite poslovnom sektoru.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je ukazao da teškoće banaka predstavljaju najveću prijetnju oporavku eurozone.
Za sada većina posmatrača i učesnika na tržištu očekuje postizanje neke vrste novog sporazuma o pomoći kako bi Grčka bila spašena na kratak rok, ali strahovanja da bi Evropska unija mogla pasti na tom ispitu, dovode do slabljenja vrijednosti akcija i eura.
Francuske i njemačke banke posjeduju 55 posto ukupne izloženosti eurozone grčkom dugu - od 56,7 milijardi dolara, odnosno 33,9 milijardi dolara.
To uključuje novac koji je u posjedu vlada i banaka, plus izloženost kreditnim garancijama.
Agencije za kreditne rejtinge su ocijenile da bi banke vjerovatno mogle podnijeti gubitke od 50 posto ili više od svog vlasništa, zavisno od njihove profitabilnosti, ali bi zarada akcionara bila jače pogođena.
Grčke banke, koje posjeduju trećinu vladinog duga, mogle bi ostati bez kapitala i bila bi im potrebna pomoć za spasavanje, ukazali su analitičari.
Evropska centralna banka (ECB) se upravo iz tog razloga protivi da Grčka primora vlasnike obveznica da prihvate manju otplatu od punog duga jer bi bilo kakav novac koji bi vlada u Atini uštedjela, bio upotrijebljen na dokapitalizaciju domaćih banaka.
Kako je po AP, vlada Grčke praktično već bankrotirala, neophodan novac će vjerovatno morati da pristigne sa nekog drugog mjesta , kao što su vlade ostalih članica zone eura koje su već učestvovale u spasavanju Grčke.
