Kako do novca
105

Aćimović: U Briselu su razočarani radom bh. vlasti u pandemiji, nema kredita bez ozbiljnih reformi

R. D.
Draško Aćimović (Foto: D. S./Klix.ba)
Draško Aćimović (Foto: D. S./Klix.ba)
Ukrajina je jučer stavila javni sektor pod kontrolu revozora iz Brisela da bi dobila kreditni aranžman od 1,2 milijarde eura. Našoj zemlji predstoji sličan put, a o tome i nizu drugih aktualnih tema za Klix.ba je govorio ekonomista Draško Aćimović.
Aćimović podsjeća kako je jučer ukrajinski parlament odobrio potpisivanje ugovora s Evropskom unijom o povlačenju kredita u iznosu od 1,2 milijarde eura i to sa 249 glasova za, 106 suzdržano i samo 6 protiv.

"Uslovi za dobijanje ovog izuzetno povoljnog kredita, a uz to i specijalne dodatne finansijske pomoći su vezani za ispunjenje reformi od kojih su osnovne - povećanje transparentnosti i efikasnosti u nabavci medicinske opreme, uvođenje reformi u carinsku i poresku upravu, jačanje nezavisnosti, kontrole i efektivnog rada pravosuđa, povećanje transparentnosti u radu državne uprave uz veća ovlaštenja i nezavisnost agencije za borbu protiv kriminala te te uvođenje normativne zakonske baza za upravljanje javnim preduzećima na korporativnom principu uz kontrolu javnih nabavki i troškova, kaže on.

To je kreditna linija iz koje treba i BiH da povuče sredstva, dodaje, ali je za sada jedina zemlja koja nije potpisla memorandum o namjeri, kako je objavljeno iz Brisela nedavno. BiH mora za dobivanje tog kredita ispuniti manje više slične zahtjeve kao Ukrajina, a Aćimović kaže kako su uslovi za dobijanje kredita reforme i da u Briselu vlada veliko razočaranje odnosom bh. vlasti prema velikoj pomoći koju su dobili u vrijeme pandemije, kreditima i donacijama kao i neispunjavanjem uslova za dobivanje kandidatskog statusa.

"Jedan od važnijih uslova je provedba presude 'Sejdić i Finci' kojom se mora dati pravo svakom građaninu BiH da se kandiduje za najviše funkcije u zemlji. Neusvajanjem te presude se smatra najvećim udarom na ljudska prava od vremena aparthejda", kaže on.

Naglašava kako je Ukrajina jučerašnjim glasanjem sa samo šest glasova protiv pokazala veliku ozbiljnost i kako ona počinje sa odlučnim reformama koje će naravno biti teške i dolazit će na ozbiljne prepreke, ali je prvi veliki korak učinjen.

"Ako pogledamo ove mjere vidimo važne pravce koji jasno stavljaju do znanja da EU tačno zna gdje su problemi u zemljama koje zele ići ka Evropi. Velike nepravilnosti i kriminal u vrijeme pandemije traži centralizovanu nabavku medicinske opreme i lijekova pod kontrolom nezavisnih specijalista. Reforme u oblasti carina i poreza su povezane sa borbom protiv kriminala i tu se nadzorom stranih stručnjaka, a to je sistem koji je već isproban u nekim zemljama istočne Evrope koje su ušle u EU, i koji drastično povećava priliv novca u državnu kasu. Reorganizacijom i prelaženjem na korporativno upravljanje smanjuje se mogućnost samostalnog odlučivanja direktora javnih preduzeća, a cijeli sistem postaje transparentan i dioničarima, a to su u slučaju državnih preduzeća su građani", izjavio je on.

U oku Brisela posebno je važno da javnost bude informisana o poslovnim kretanjima javnih kompanija, uspjehu ili neuspjehu te da za to menadžment bude nagrađen ili sankcionisan.

"Sve su ovo mjere koje trebaju izjednačiti uslove funkcionisanja sistema s Evropom. BiH je na raskrsnici, vremena je sve manje, a ekonomska situacija sve lošija. Ako se ne naprave ovi koraci koji trebaju dovesti do normalizacije u poslovanju državnih preduzeća i smanjenju kriminala i korupcije, BiH neće imati više sredstava ni za javnu administraciju, koja nije smanjena. Prema analizama u slučaju smanjenja korupcije i kriminala za jednu trećinu, pravosuđu i policiji bi se mogle povećati plate za polovinu. To je i put koji se trazi u okviru reformi da se poveća efikasnost i ujedno poveća stimulacija pravosudnim organima i policiji", navodi Aćimović.

Bankarski sektor u našoj zemlji nije u nekom velikom problemu, dodaje, jer su profiti banaka rasli i samo za prošlu godinu bili su oko jedne milijarde KM što im daje dovoljno prostora da prevaziđu krizu, odobravaju moratorije na kredite...

"Većina banaka u BiH je u vlasništvu evropskih banaka i u slučaju da BiH krene putem reformi i oni će se intenzivirati jer su im na raspolaganju sredstva, ali i oni ne žele ulagati ako zemlja ne ide putem transformacije i transparentnosti. Evropski političari koji odlučuju o sredstvima suočeni su s velikim kritikama od strane sopstvenih građana da ne daju njihove novce zemljama koje ne poštuju elementarna prava i u kojima vlada kriminal i korupcija. Možda izjava jednog od njih najslikovitije govori o situaciji u kojoj se nalazi naša zemlja - neki bh. političari se ponašaju kao da su u kasinu, gube ali stalno povećavaju uloge misleći da će se vratiti na staro. Ne razumiju da se neće više ništa vratiti na staro. Pandemija je promijenila svijet i ništa više neće biti isto", kazao je na kraju u razgovoru za Klix.ba Draško Aćimović.