Spremite se za krizu: Evropa poziva vozače da smanje brzinu za 10 km/h kako bi reducirali potrošnju

Fizika je na strani te preporuke. Otpor zraka koji vozilo savladava raste s kvadratom brzine, što znači da razlika između 130 i 120 km/h nije linearna. Radilica motora se vrti na višim obrtajima, a s tim raste i potrošnja goriva.

Prema procjenama stručnjaka, vožnja na 120 umjesto 130 km/h može smanjiti potrošnju i do 10 do 15 posto, ovisno o tipu vozila, vremenskim uslovima i stanju ceste. Ovo se posebno odnosi i na Euro 6 dizele koji dodatno troše i AdBlue tekućinu, pa vlasniku trošak po kilometru košta više.

U praksi, za prosječno vozilo koje troši oko 7 litara goriva na 100 kilometara pri 130 km/h, prelazak na 120 km/h mogao bi potrošnju spustiti na oko 6 do 6,3 litre. Na putovanju od 500 kilometara to znači uštedu od četiri do pet litara – što pri trenutnim cijenama goriva, gdje je benzin već prešao tri KM, a dizel se približava iznosu od četiri KM – nije zanemarivo.

Naravno, ušteda zavisi od niza faktora. Klimatizacija, broj putnika, nadmorska visina, profil terena i starost vozila. Sve to utiče na konačni rezultat. No opšti zaključak ostaje: konstantna, umjerenija brzina gotovo uvijek znači manje goriva i manji pritisak na novčanik.

Uz smanjenje brzine, slični efekti postižu se i blagim ubrzavanjem umjesto naglih "startova", održavanjem konstantnog tempa bez nepotrebnog kočenja te dijeljenjem vožnje s drugim putnicima. Svaki od tih koraka zasebno donosi skromnu uštedu, a zajedno mogu napraviti razliku, i na pumpi i u novčaniku.

U trenutku kada cijene nafte rastu zbog geopolitičkih napetosti, a svaka zemlja traži načine da zaštiti kupovnu moć građana, upravo ovakve mjere – jednostavne, bez troška i odmah primjenjive – dobivaju na novom značaju.

Deset kilometara na sat manje nije odricanje. To je racionalan izbor koji se isplati.