Nova kalkulacija
46

Automobili sve skuplji, cijene goriva sve veće: Benzin, dizel ili hibrid; šta najviše ima smisla voziti

Piše: A. M. |
Foto: A. M./Klix.ba
Poslušajte članak
Rast cijena novih automobila i njihovog održavanja, ali i rekordne cijene goriva ponovo u fokus stavljaju pitanje koji pogon danas ima najviše smisla – benzin, dizel ili hibrid? Odgovor prvenstveno zavisi od toga koliko kilometara prelazite i kakve su vaše svakodnevne relacije.

Benzinski automobili i dalje su jednostavan izbor za vozače koji prelaze manje kilometara, posebno u gradu i na kratkim relacijama, a ujedno su najprodavaniji u BiH.

Međutim, obični benzinac, a njih je ostalo veoma malo u ponudi, u prosjeku troši više goriva od hibrida, ali i od dizela. Veća potrošnja posebno dolazi do izražaja kod većih i težih automobila. Prednost benzinca je niža početna cijena, jednostavnija tehnologija i činjenica da kratke relacije manje opterećuju motor nego kod dizela. Održavanje je takođe povoljnije nego kod dizela.

Najjednostavniji i najisplativiji benzinac je klasični atmosferac, neopterećen turbinom i bilo kakvom elektrifikacijom. Takvih skoro da nema, pa se i blagi hibridi već smatraju "benzincima".

Dizel je i dalje sinonim za nisku potrošnju. U prosjeku troši najmanje od ove tri opcije, a prednost posebno pokazuje na otvorenoj cesti i autoputu. Zbog većeg obrtnog momenta odgovara i većim automobilima. Ako godišnje prelazite mnogo kilometara, naročito više od 20.000 km, dizel može imati ekonomsku logiku.

Njegova slabija strana je gradska vožnja i kratke relacije, gdje savremeni sistemi za kontrolu emisija (DPF, EGR...) mogu donijeti dodatne i često hiljade i hiljade maraka troškova održavanja.

I dizelaša je sve manje. Najviše ih i dalje ima u Volkswagen grupaciji, kod njemačkih premiuma BMW-a i Mercedesa, te Stellantisovih automobila koji dizel motore dijele s Toyotom. Ima još kod nekih drugih proizvođača, ali isključivo kod većih ili privrednih vozila.

Hibrid mijenja pravila igre. Kombinacija benzinskog i električnog motora posebno je efikasna u gradu, gdje često usporavanje i kočenje omogućavaju rekuperaciju energije, dok se električni motor koristi pri manjim brzinama. Zato hibrid može trošiti osjetno manje i od benzinca i od dizela u gradskoj vožnji, često oko četiri litra benzina na 100 pređenih kilometara.

Na autoputu je situacija drugačija. Pri većim i konstantnim brzinama prednost električnog dijela hibridnog pogona je manja, pa potrošnja raste. U takvim uslovima dizel obično ostaje najštedljiviji, dok hibrid može izgubiti dio svoje prednosti u odnosu na benzinca koji je negdje u sredini.

Dok je u garanciji u servisu također najviše "pazi" na novčanik vlasnika, jer kočnice jedva da troši, a nema ni standardnog velikog servisa, mjenjača, niti koristi AdBlue kao dizeli itd.

Zato se razlike mogu pojednostavljeno prikazati ovako: dizel u prosjeku troši najmanje, benzinac najviše, dok hibrid svoju najveću prednost pokazuje u gradu. Na autoputu hibrid gubi dio prednosti, dok dizel tada posebno dolazi do izražaja. Takođe, najviše cijene održavanja ima dizel, pa benzinac i na kraju hibrid.

Naravno, potrošnja zavisi od konkretnog modela, motora, mase automobila, brzine i stila vožnje. Ipak, kod izbora pogona najvažnije je pitanje gdje ćete automobil najčešće voziti.

Ako su to kratke gradske relacije, hibrid ima jasnu prednost u pogledu potencijalne uštede goriva. Ako je automobil namijenjen dugim putovanjima i velikoj godišnjoj kilometraži, dizel ostaje vrlo racionalna opcija. Za manju kilometražu i povremenu vožnju, benzinac je jednostavan i praktičan izbor.

Na kraju, nije dovoljno gledati samo cijenu goriva. Treba gledati ukupnu potrošnju, godišnju kilometražu, cijenu automobila i troškove održavanja. Tek kada se sve sabere, može se vidjeti koji pogon je zaista najisplativiji.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima