Benzin i struja
36

Ovo je pet najjačih hibridnih superautomobila današnjice

A. M.
Ferrari SF90 XX Stradale
Gotovo tri decenije prošlo je otkako su Honda i Toyota pomogle u uvođenju i popularizaciji hibridne tehnologije u putničkim automobilima. Na benefit jednog ili više dodatnih elektromotora uz glavni benzinski motor više nisu imuni ni snagatori iz plejade superautomobila. Ovo je pet najjačih u 2024.

U početku su se hibridni automobili uglavnom koristili kao spasitelji planete zemlje. Kako je tehnologija električnih motora, a posebno baterija napredovala, čak su i luksuzni automobili uskočili u hibridni voz. Dodatna snaga koju su donijeli električni motori i njihov trenutna ekspolozija obrtnog momenta već od ''nule'' obrtaja doveli su do njihove ugradnje i u automobile visokih performansi.

Već 2013. godine pojavili prvi hibridni hiperautomobili koji su se požnjeli sav hibrdni potencijal, a najpoznatiji modeli iz tog vremena su bili: Ferrari LaFerrari, McLaren P1 i Porsche 918 Spyder. Dok je LaFerrari tehnički bio blagi hibrid na steroidima, kombinujući KERS sistem s atmosferskim V12 agregatom, 918 Spyder i P1 bili su plug-in hibridi, kombinujući više električnih motora sa SUS motorom, V8 u Porscheu i twin- turbo V8 u McLarenu. Sa snagom od oko 1.000 KS i maksimalnim brzinama od preko 322 km/h, ovaj trojac nije naravno bio na nivou jedne Toyote Prius. Bio je to skup hibrida koji je unio promjenu i stvorio paradigme na sceni superautomobila i hiperautomobila.

Otprilike deceniju kasnije, ko god traži sirove performanse superautomobila gotovo da ne može razviti isti bez dodatka elektromotora. Preko 90 posto superautomobila i hiperautomobila koji dolaze u sljedećih nekoliko godina imat će pogonski sklop s nekim oblikom električne pomoći, ako ne biti i potpuno električni. Čak će redizajnirana 911-ka biti hibrid. Automobili su evoluirali slijedeći logaritamsku ljestvicu posljednjih godina, tako da su obični superautomobili i hiperautomobili postali još superiorniji na polju performansi.

Ovo je lista od pet najjačih hibridnih superautomobila današnjice.

Lamborghini Revuelto – Ukupna snaga sistema – 1.015 KS

Revuelto označava značajnu prekretnicu kao prvi Lamborghinijev model koji je prihvatio plug-in hibridni pogonski sistem. Predstavljen tokom 60. godišnjice proizvođača automobila, model pokazuje koliko je Lamborghini evoluirao od ranih dana, kada je njegov osnivač pokrenuo kompaniju iz inata.

Lamborghini Revuelto
Lamborghini Revuelto

U usporedbi sa svojim prethodnikom, Aventadorom, Revuelto je mnogo jači. To je zahvaljujući atmosferskom 6,5-litrenom V12 SUS motoru uparenom s tri elektromotora, od kojih svaki daje po 150 KS, i litijum-ionskoj bateriji od 3,8 kWh koja mu omogućuje 10 km vožnje na struju. Dva elektromotora pokreću prednje točkove, dok je treći integrisan u prenos koji se nalazi iza motora. Kombinovana snaga sistema je sjajnih 1.015 KS.

Veća upotreba karbonskih vlakana i aluminija visoke čvrstoće u njegovoj monokok šasiji čini ga lakšim od Aventadorovog, a Revuelto ima najbolji omjer težine i snage u historiji Lamborghinija. Svaka konjska snaga mora nositi samo 1,75 kg, unatoč dodatnoj težini koju donosi hibridni sistem i dodatak 8-stepenog mjenjača s dvostrukim kvačilom.

Model može postići 100 km/h iz mjesta za samo 2,5 sekunde zahvaljujući potpuno zastrašujućim specifikacijama i pogonu na sve točkove, dok ga poboljšani aerodinamički paket može dovesti do preko 350 km/h maskimalne brzine.

Ferrari SF90 XX Stradale – 1.030 KS

Za razliku od prethodnih '’XX’' modela kao što su FXX, 599XX i FXX-K, Ferrari SF90 XX Stradale potpuno je legalan za cestu, iako je razvijen za vrhunske performanse na stazi. On je jedan od aerodinamički najefikasnijih Ferrarijevih cestovnih automobila u historiji. Posljednji Ferrari legalan za ceste koji je imao fiksno stražnje krilo bio je F50, koje je isporučivalo do 315 kg potisne sile pri 250 km/h. Krilo na SF90 XX Stradale isporučuje do 530 kg potisne sile.

Osim visokotehnološkog aerodinamičkog paketa, najveći dio performansi modela dolazi iz pogonskog sklopa koji se, poput Lamborghinija Revuelta, sastoji od motora s unutrašnjim sagorijevanjem i tri elektromotora. Za razliku od Revuelta, SF90 XX Stradale koristi 4,0-litreni V8 s dva turbopunjača uparen s tri električna motora, od kojih dva pogone prednje točkove i ujedno čine ovaj superautomobil s pogonom na sva četiri točka. Ferrariijev model je ustvari plug-in hybrid, a zahvaljujući većoj bateriji od 7,9 kWh, čisti domet na struju iznosi 24 km.

Ferrari SF90 XX Stradale
Ferrari SF90 XX Stradale

Impresivna aerodinamika modela, pogon na sve točkove i kombinovana snaga od 1.030 KS omogućavaju mu ubrzanje od 0 do 100 km/h za samo 2,3 sekunde. Zbog iste aerodinamike koja ga čini zalijepljenim za cestu, najveća brzina SF90 XX Stradalea od 320 km/h nije tako impresivna.

Mercedes-AMG One - 1.063 KS

Predstavljen 2022., nakon pet godina ‘’natezanja’’ nakon što je gotovo ‘’serijski’’ koncept zauzeo centralno mjesto na sajmu automobila u Frankfurtu 2017., kao prvi cestovni automobil koji je pokretao pogonski sklop izveden iz Formule 1, Mercedes-AMG One je bila nezgodna zvijer za razvoj i vjerovatno će ostati jedini hiperautomobil te vrste.

Ovo plug-in hibridno čudovište je trenutni rekorder kruga na Nurburgring-Nordschleife. Njegov 1,6-litreni V6 s turbopunjačem temelji se na istom pogonskom sklopu kao Mercedesov F1 bolid W06, s kojim je Lewisa Hamilton osvojio treću titulu prvaka.

Uz V6 dodata su čak četiri električna motora, od kojih su dva namijenjena za pogon prednjih točkova. Budući da je trebao biti u skladu s propisima o cestovnim automobilima, motor je podešen da radi na 1.280 o/min u praznom hodu, a limit je postavljen na 11.000 o/min. Imajući to na umu, kao i činjenicu da je u srcu ovog hiperautomobila trkaći motor, sretni vlasnici Mercedes-AMG One morat će vratiti svoje automobile AMG-u na kompletan remont motora svakih 50.000 km.

Osim dva motora koji pokreću prednju osovinu, složeni pogonski sklop koristi generator kinetičke energije (MGU-K) spojen na radilicu benzinca i generator toplotne energije (MGU-H) spojen na turbopunjač, baš poput modernog F1 bolida. Vrijeme od 0 do 100 km/h od 2,9 sekundi možda nije tako impresivno, ali elektronski ograničena maksimalna brzina od 352 km/h jest, posebno na automobilu koji može ponuditi gotovo 700 kg downforce-a.

Aston Martin Valkyrie – 1.172 KS

Ovaj model je proizvod saradnje između Aston Martina i Red Bull Racinga na razvoju hiperautomobila orijentisanog na stazu koji se može koristiti na ulici i koji je u potpunosti legalan za ceste. Najuspješniji dizajner Formule 1, glavni tehnički direktor Red Bull Racinga Adrian Newey, pomogao je u dizajnu Aston Martin Valkyrie.

U srcu automobila nalazi se 6,5-litreni V12 koji je razvio Cosworth i koji se može vrtiti na vrtoglavih 11.100 obrtaja u minuti. Za razliku od ostalih navedenih automobila, Valkyrie je obični hibrid, a ne PHEV, a V12 ima asistenciju od dodatnih 160 KS iz jednog električnog motora. Elektromotor dobiva snagu iz hibridnog baterijskog sistema od 1,3 kWh s KERS funkcijom kojeg isporučuje Rimac, što znači da, za razliku od ostalih, Valkyrie nema značajniji električni domet.

Aston Martin Valkyrie
Aston Martin Valkyrie

Ukupna snaga je impresivnih 1.172 KS koji se isporčuju na zadnji par točkova preko automatizovanog prenosa s ručnim šaltanjem preko jednostrukog kvačila. Iako ima samo zadnji pogon, mala težina i ekstremna potisna sila pomažu Valkyrieu da ubrza od 0 do 100 km/h za samo 2,6 sekundi. S ukupnom masom od 1.030 kg, nadilazi čarobni omjer snage i težine od 1:1 s 1.126 KS po toni. Pravi čarobni trik je podnica koju je dizajnirao Newey, a koja pomaže Valkyrie postići monumentalnih 1.800 kg potisne sile pri velikoj brzini.

Zbog ograničenog unutrašnjeg prostora, vozačevo sjedište izrađeno je tako da odgovara jedinstvenim konturama tijela vlasnika pomoću tehnologije 3D skeniranja.

Koenigsegg Gemera – 2.300 KS

Koenigsegg je postao poznat kao jedan od najuticajnijih i najinovativnijih butik proizvođača superautomobila na svijetu, s obzirom što ima godišnju proizvodnju automobila koja se može izračunati pomoću broja prstiju. U nešto više od dvije decenije, švedska kompanija prešla je s čistih performansi na avangardu, što nije nimalo lako za tako malog proizvođača automobila. Njihov najnoviji proizvod savršen je dokaz koliko velike ideje mogu implementirati male kompanije, budući da Koenigsegg Gemera nije samo najsnažniji hibridni superautomobil (ili megaautomobil, kako ga Koenigsegg naziva) na planeti, već i jedan od najinovativnijih, budući da ga odlikuju inovacije koje posramljuju čak i Bugatti Chiron.

Riječ je prije svega o plug-in hibridu. Kao Koenigseggov prvi četverosjed ikada, ovaj model besprijekorno spaja prostor i udobnost grand tourera s performansama modernog hiperautomobila, a to postiže uz pomoć nekih revolucionarnih rješenja. Prvo, ovaj model koristi trocilindarski motor s dvostrukim turbopunjačem i bez bregaste osovine. Kao drugo, prvi na svijetu razvija 590 KS i 600 Nm dobivenih iz 2,0-litarske zapremine. Još neobičnija je činjenica da motor pogoni prednje točkove, iako je postavljen u centralnom dijelu. Drugo, za razliku od koncepta s tri motora, serijska verzija također koristi najsnažniji električni motor za automobile na svijetu sa 6-faznom tehnologijom. Patentirani "raxial-flux" električni motor isporučuje ne manje od 800 KS i 1.250 Nm obrtnog momenta. U kombinaciji dva pogonska sklopa sistem isporučuje ogromnih 1.400 KS i 1.850 Nm obrtnog momenta koji se šalje na sva četiri točka.

Koenigsegg Gemera
Koenigsegg Gemera

To nije sve, jer kao opciju za pola miliona eura, Koenigsegg vam daje izbor zamijeniti TSG motor s 5,1-litrenim V8 s dvostrukim turbopunjačem koji se nalazi u Jesku. S V8, Gemera ima zapanjujuću kombinovanu snagu od 2.300 KS i zapanjujućih 2.750 Nm obrtnog momenta. Oba motora su uparena s 9-stepenim mjenjačem Light Speed koji takođe dolazi iz modela Jesko, što pomaže automobilu da postigne najveću brzinu od najmanje 400 km/h. Nazvan Dark Matter, raxial-flux električni motor dobija energiju iz 850 V baterije, a s kapacitetom od 14 kWh električni domet iznosi 50 kilometara.