Istraživanje Carverticala
64

Kakve kazne su predviđene u evropskim zemljama za one koji vraćaju kilometražu na polovnim automobilima

A. M.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
U nekoliko zemalja u Evropi, prevara s kilometražom je kažnjiva vrlo visokim novčanim kaznama, a u nekim čak i zatvorskom kaznom. Nova studija CarVerticala otkriva i gubitke koje kupci, ali evropske zemlje trpe zbog prevara s kilometražom na polovnim vozilima.

Praksa lažiranja kilometraže je vrlo stara, ali nažalost vrlo učestala u današnje vrijeme, na šta nisu imuni niti kupci polovnih vozila u Bosni i Hercegovini.

Takvo djelo može dovesti do velikih finansijskih gubitaka za prevarene kupce, ali čak oštetiti i pojedine institucije zemlje u kojima se takvi automobili prodaju. Upravo zbog toga, u nekoliko zemalja u Evropi postoje zakoni koji strogo kažnjavaju lica koja manipulišu s kilometražom.

Nova studija koju je provela online platforma za verifikaciju vozila CarVertical provela je istraživanje na ovu temu u 21-oj zemlji u Evropi. Studija je urađena kako bi se vidjelo kako se ovaj čin kažnjava i kakva se zakonska regulativa primjenjuje u tim zemljama.

Studija pokazuje da lokalno zakonodavstvo ovih zemalja uključuje kažnjavanje svih vrsta prevara s automobilima, uključujući i lažiranje kilometraže. Ali, iz raznih razloga, prevaranti često izbjegavaju oštre kazne.

Latvija šampion u prevarama s kilometražom

Iako kazna varira od zemlje do zemlje, postoje i neke zemlje u kojima se prevara s kilometražom shvata ozbiljno. U Francuskoj je, na primjer, lažiranje kilometraže kažnjivo novčanom kaznom do 300.000 eura. Također, u Hrvatskoj je za manipulacije s kilometražom predviđena kazna do osam godina zatvora. U Poljskoj prevaranti mogu biti osuđeni na pet godina zatvora.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

U Češkoj, na primjer, prevaranti mogu dobiti dvije godine zatvora, kao i u Litvaniji i Francuskoj. U Španiji i Italiji zatvorska kazna za ovo djelo je 3,5 godine. U Njemačkoj i Mađarskoj lažiranje kilometraže može biti kažnjeno čak i s godinu dana iza rešetaka.

Međutim, rijetki su slučajevi u kojima se primjenjuju maksimalne kazne za krivotvorenje kilometraže. Češće su kazne zasnovane isključivo na novčanim penalima. Primjer za to je Latvija, evropski šampion u manipulaciji s kilometražom. Prema ovoj studiji, 12,9 posto svih automobila pregledanih na online platformi imalo je lažnu kilometražu, a za to niko nije odgovarao u zadnje četiri godine. Kazna za lažiranje kilometraže u ovoj baltičkoj zemlji je samo 100 eura za fizička i 1.000 eura za pravna lica.

Praksa češća u istočnoj Evropi

U Rumuniji je zabilježeno 7,8 posto slučajeva gdje je pregled utvrdio da je kilometraža vraćena. Broj ovih automobila je veći nego u drugima zemljama, poput Mađarske (6,1%) i Srbije (5,3%). Stručnjaci ističu da bi, ukoliko bi se izrekle kazne od 3.000 eura za lažiranje kilometraže, Rumunija mogla da prikupi godišnje prihode do 222 miliona eura. Takođe, kupci koji kupuju automobil sa lažnom kilometražom obično plaćaju najmanje 20 posto više od vrijednosti automobila.

Studija takođe pokazuje da je ova praksa češća u istočnoj Evropi nego na zapadu. To je zbog nižih prihoda i mnogo većeg broja uvezenih automobila.

Konačno, ista studija otkriva da je dokazivanje ovih činjenica izuzetno teško. Zbog sistema međunarodnih transakcija između kupaca i prodavaca, vrlo je uobičajeno da se kilometraža na automobilu vrati u jednoj, a zatim se to vozilo proda u drugoj zemlji. Da bi se spriječile takve manipulacije, potreban je odgovarajući zakon na nivou cijele Evrope.