Namjera "Fijata" da preuzme "Opel" je, međutim, do sada izazvala dosta nedoumica i protesta među njemačkim političarima i ekonomistima, jer obje fabrike prave slične modele vozila i pojavljuju se kao konkurenti na evropskom tržištu, naglašava se u izvještaju ruske agencije.
Radnici "Opela", koji nastoji po svaku cijenu da se odvoji od matičnog i posrnulog američkog koncerna "General motors" (GM), također se protive objedinjavanju sa "Fijatom", jer se plaše masovnih otkaza i gubitka posla.
Generalni direktor "Fijata" Serđo Markijone je u ponedeljak izjavio, prilikom razgovora sa visokim funkcionerima njemačke vlade, da će njegova kompanija razvijati njemački brend i proširiti proizvodnju.
Jirgen Rutgres, premijer pokrajinske vlade u Sjeverenoj Vestfaliji gdje se nalazi jedan od pogona "Opela", ove sedmice je izrazio otvorenu sumnju da "Fijat" može ispuniti obećanja u vezi sa budućom proizvodnjom.
Finansijski ekspert moskovske kompanije "Gurus kapital" Arsenije Dibah ipak smatra da je posao sa "Fijatom" za "Opel" mnogo bolji nego sa bilo kojim drugim partnerom, uključujući i pomenuti rusko-kanadski koncern. Dibah navodi da ruski investitori imaju "negativan imidž", a najnoviji investicioni zahvati kompanije GAZ su bili neuspješni, pa i to "preteže" na stranu "Fijata" u poslu oko preuzimanja "Opela".
Koncern "Magna", u čijem sastavu je pored fabrike automobila GAZ i najveća ruska komercijalna banka "Sberbanka", želi da kupi 31 odsto akcija "Opela", čime bi postao najveći vlasnik paketa akcija te fabrike.
Njemačka vlada, koja ima manjinski udio u "Opelu", već je objavila 14 uslova bez čijeg ispunjenja nije moguće preuzeti u prošlosti jednog od najuspješnijih evropskih proizvođača automobila. Jedan od uslova je i da se sjedište buduće kompanije nalazi u Njemačkoj.
Odvojeno treba voditi pregovore sa veoma zahtjevnim sindikatima "Opela", a također treba imati u vidu da će se GM rastati od svoje njemačke filijale samo pod uslovom da novi vlasnik u tu robnu marku uloži pola milijarde eura.
Vlada Njemačke očekuje da novi vlasnik "Opela" otplati i razne dugove te kompanije, u ukupnoj vrijednosti od pet milijardi eura, što bi mogao da bude veliki problem za "Fijat".
Italijanski koncern u ovom trenutku duguje raznim povjeriocima oko šest i po milijardi eura, uključujući i dug srpskoj vladi od 200 miliona eura u "kešu", na ime prošle godine sklopljenog ugovora o proizvodnji vozila u kragujevačkoj "Zastavi".
Ukoliko se dogodi da bitku za većinski broj akcija u "Opelu" dobije pomenuti rusko - kanadski konzorcijum, njemačka fabrika bi se u narednom periodu specijalizovala za proizvodnju elektromobila.
Analitičari u Moskvi ukazuju da bi se, kada je riječ o angažmanu GAZ -a u poslu sa "Opelom", kao problem mogao pojaviti i dug ruske kompanije od 40 milijardi rubalja (oko 1,25 milijardi dolara).
Problem dugovanja GAZ-a, kao i neophodnog kapitala za preuzimanje "Opela" mogao bi, međutim, da se riješi uz odgovarajuću podršku ruske vlade koja bi nedostajuća sredstva odobrila iz državnog budžeta.
