Znate li da je Audi bio pionir hibridne tehnologije još prije 35 godina

Audi je zapravo predstavio svoj prvi potpuno funkcionalni benzinsko-električni hibrid još krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, godinama prije nego što su hibridi postali mainstream.

Prototip nazvan Audi Duo nastao je 1989. godine, da bi sljedeće godine bio predstavljen automobilskoj javnosti na prestižnom Sajmu automobila u Ženevi. Kao osnova poslužio je Audi 100 Avant iz C3 generacije, poznat po svojoj aerodinamičnoj karoseriji. Pod haubom se nalazio 2,3-litarski petocilindarski benzinski motor koji je razvijao 134 KS i pogonio prednje točkove.

Ono što je ovaj automobil činilo posebnim bila je električna komponenta. Ispod poda prtljažnika smještena je bila nikl-kadmijumska baterija koja je napajala Siemensov elektromotor snage 9 kW (12 KS). Ovaj električni agregat bio je zadužen za pogon stražnje osovine, što je Duo činilo automobil s pogonom na sva četiri točka kada su oba sistema radila zajedno. Audi je čak eksperimentisao sa solarnim panelima na krovu kako bi pomogao u punjenju baterija tokom sunčanih dana - ideja koja je bila daleko ispred svog vremena.

Vozač je morao mehanički prebaciti pogon

Za razliku od današnjih sofisticiranih plug-in hibrida koji besprijekorno i automatski prebacuju pogon između benzinskog i električnog motora, Duo je zahtijevao aktivno učešće vozača. Da bi aktivirao električni režim, vozač je morao staviti mjenjač u neutralni položaj i pritisnuti sklopku na centralnom tunelu. U čisto električnom režimu, automobil je mogao dostići brzinu do 50 km/h s dometom do 38 kilometara prije nego što je benzinski motor morao preuzeti pogon vozila.

Sistem je ipak imao neke napredne karakteristike. Regenerativno kočenje omogućavalo je punjenje baterija pri usporavanju, dok je u klizavim uslovima mogao raditi pogon na sva četiri točka kombinovanjem oba izvora snage. Karoserija u fastback stilu obezbijedila je odličan aerodinamički koeficijent, ali je baterijski paket dodao značajnih 200 kilograma težini vozila.

Ovaj revolucionarni koncept proizveden je u samo 10 primjeraka. Testirani su u pilot programima, uključujući korištenje kao taksiji u Ingolstadtu, ali projekat nikada nije dospio do serijske proizvodnje.

Evolucija koncepta - Duo II iz 1991. i A4 Avant Duo iz 1997.

Audi ipak nije odustao od ideje. Već 1991. godine stigla je druga generacija Dua, ovaj put bazirana na novijoj C4 platformi Audija 100 Avant. Nova verzija koristila je 2,0-litarski četverocilindarski motor koji je konstantno slao snagu na obje osovine, predstavljajući evoluciju originalnog koncepta.

Šest godina kasnije, 1997. godine, Audi je stigao do još jednog historijskog momenta - postao je prvi evropski proizvođač koji je ponudio plug-in hibrid u (ograničenoj) serijskoj proizvodnji. Treći Duo, ovaj put baziran na Audiju A4 Avant (B5), predstavljao je značajan napredak.

Pogonski sklop kombinovao je 1,9-litarski dizel snage 90 KS s vodom hlađenim elektromotorom od 28 KS. Olovna baterija bila je smještena u stražnjem dijelu vozila, a oba agregata pogonila su prednje točkove. U električnom režimu, A4 Avant Duo mogao je dostići 80 km/h, dok je sa TDI motorom maksimalna brzina bila 170 km/h. Kao i prethodnici, automobil je imao mogućnost punjenja preko utičnice i regenerativno kočenje.

Međutim, cijena od 60.000 njemačkih maraka bila je previsoka za kupce devedesetih godina. Na kraju je prodato samo oko 90 primjeraka ovog pionirskog plug-in hibrida, što je označilo kraj ovog poglavlja Audijeve hibridne priče.

Naslijeđe koje živi danas

Iako su Audijevi rani pokušaji s hibridnom tehnologijom bili komercijalni neuspjesi, oni su postavili temelje za ono što je danas postalo mainstream. Ovi automobili su dokazali da je koncept funkcionalan i da ima budućnost, čak i ako tehnologija i tržište još nisu bili spremni. Danas, više od tri decenije kasnije, plug-in hibridi i potpuno električna vozila dominiraju strategijama svih velikih proizvođača, uključujući i sam Audi.

Priča o Audi Duo podseća nas da je autoindustrija oduvijek bila mjesto inovacija, gdje vizionari eksperimentišu s tehnologijama koje će možda zaživjeti tek decenijama kasnije.