Kineske vlasti su potvrdile da će uvesti kontrolu izvoza električnih putničkih automobila, a to je potez za koji se kaže da je potaknut zabrinutošću zbog intenzivne konkurencije cijena i globalnim pritužbama u inostranstvu na porast ponude jeftinih automobila.
Vlada također želi strožija pravila kako bi se garantovala odgovarajuća postprodajna podrška, što znači da će se izvoznici suočiti s većim nadzorom u narednim mjesecima i godinama.
Nova pravila licenciranja trebala bi stupiti na snagu 1. januara 2026. godine. Od tog datuma, Ministarstvo trgovine potvrdilo je da će proizvođači automobila i druge ovlaštene kompanije morati podnijeti zahtjev za izvozne dozvole, slično sistemu koji je već na snazi za hibridna i vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem proizvedena u Kini i prodata u inostranstvu. Navodno su zvaničnici sve frustriraniji neovlaštenim izvozom, kojima se automobili šalju u inostranstvo bez potrebne postprodajne podrške.
Kako izvještava CBT News, loša usluga i nedostajuće mreže podrške mogu ostaviti kupce na cjedilu i potkopati reputaciju brenda. Situacija je također intenzivirala bitke oko cijena na nekoliko stranih tržišta, stvarajući nestabilnost za lokalne proizvođače.
Prema riječima direktora istraživanja politika u Kineskom istraživačkom centru za automobilsku tehnologiju Wua Songquana, važno je da kineski brendovi automobila slijede primjer tradicionalnih proizvođača automobila i da standardiziraju izvozne procese te poboljšaju kvalitet. On se nada da će se na ovaj način izgraditi dugoročnije povjerenje u vozila izvezena iz Kine u druge zemlje.
Tajming ovih novih mjera nije slučajan. Ovaj potez dolazi ubrzo nakon što se Kina službeno etablirala kao najveći svjetski izvoznik automobila, a čak je nadmašila i Japan. Osim toga, njen rast ne pokazuje znakove zaustavljanja, navodi South China Morning Post.
Generalni sekretar Kineskog udruženja proizvođača putničkih automobila Cui Dongshu vjeruje da bi zemlja u roku od pet godina mogla izvoziti čak 10 miliona vozila na prekomorska tržišta godišnje. U samoj Kini, lokalni brendovi bi mogli prodavati 30 miliona vozila godišnje zahvaljujući ogromnoj populaciji zemlje.
"Još uvijek postoji ogroman potencijal za širenje tržišta u manje razvijenim regijama Kine, kao što su srednjozapadni okruzi i ruralna područja, gdje bi nivo vlasništva automobila mogao postepeno premašiti onaj u metropolama poput Pekinga i Šangaja“, kazao je Cui.
Poređenja radi, Kina trenutno ima otprilike jedan automobil na 1.000 stanovnika, što pokazuje koliko prostora za rast još ima. Kontrast je oštar u poređenju s Evropom, gdje je 2020. godine bilo 641 vozilo na 1.000 stanovnika ili SAD-u, gdje je taj broj dostigao čak 860.