"Država je bankrotirala kao što je bankrotirala i Banka Libanona. Gubitak je već nastao i nastojat ćemo da on bude što manji za ljude", kazao je al-Shami.
Ukazao je da će gubitke podnijeti centralna banka, ostale banke i drugi. Uvjerava da postoji saglasnost o tome ko sve mora podnijeti gubitke.
Značajni ekonomski problemi u ovoj zemlji počeli su u oktobru 2019., odnosno tada se desila kulminacija teškog postratnog stanja. Prema pisanju turskog lista Daily Sabah, najznačajniji akteri u ratu postali su političke vođe. Oni su zaslužni i za ono što se dešavalo u ekonomiji.
Svjetska banka (WB) je ocijenila da je Libanon u najgoroj krizi još od sredine 19. stoljeća. Al-Shami je poručio da se situacija ne smije ignorisati.
Domaća valuta, libanonska funta je izgubila 90 posto vrijednosti. Većina građana ne može priuštiti osnovne životne potrepštine. Plate su niske, cijene visoke, a nije dostupan ni dolar.
Prema procjeni Ujedinjenih nacija, 82 posto stanovništva živi u siromaštvu, a 40 posto stanovništva je nezaposleno. Pandemija koronavirusa i katastrofalna eksplozija u bejrutskoj luci 2020. su dodatno pogoršali stanje u državi. Političari skoro i da ništa nisu uradili da se stanje poboljša, piše Daily Mail.
Odjel radiologije u ASA Bolnici na putu da bude dostupniji svim građanima BiH
