U Srbiji svi govore o novom Majdanu: Šta se zapravo dešavalo tih sudbonosnih mjeseci u Kijevu

Nositelj liste "Mi - glas iz naroda" Branimir Nestorović izjavio je da su sinoćnje demonstracije opozicije u Beogradu "pokušaj Majdana iz 2000. godine" i ocijenio da će nasilje danas eskalirati.

Rekao je kako je riječ o istom scenariju kao za Majdan 2000. godine i da su nasilni pokušaji ulaska demonstranata u Skupštinu grada "generalna proba".

Glasovima srbijanskih vlasti pridružila se i glasnovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

"Kolektivni Zapad tehnikama Majdana pokušava destabilizirati situaciju u Srbiji, kazala je Zaharova.

Sudbonosni mjeseci

Prije jedanaest godina hiljade Ukrajinaca okupilo se na Trgu nezavisnosti u Kijevu tražeći evropsku budućnost svoje zemlje. Njihove akcije pokrenule su desetljeće revolucije, previranja i sukoba, što je kulminiralo potpunom invazijom Rusije na zemlju u februaru 2022.

Krajem novembra 2013. godine, pod jakim pritiskom Rusije, tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič povukao se iz potpisivanja sporazuma o pridruživanju s Evropskom unijom, odlučivši umjesto toga potpisati zajam i energetski sporazum s Moskvom.

Njegova je odluka izazvala bijes među Ukrajincima koji su sanjali o demokratskoj budućnosti u EU, izvan političke orbite Rusije. Hiljade demonstranata ispunile su kijevski trg Majdan, mašući plavom i zlatnom bojom zastave Ukrajine i Evropske unije.

Nakon nekoliko dana mirnih demonstracija, ukrajinska policija okupila se kako bi očistila Trg nezabisnosti u brutalnom gušenju demonstracija neslaganja. Kao odgovor, još hiljade Ukrajinaca pridružilo se demonstracijama iz cijele zemlje. U stisku zime centar Kijeva bio je zabarikadiran, a interventna policija formirala redove kako bi zaštitila vladine zgrade.

Nasilna intervencija

Teško naoružana interventna policija pokušala je vratiti kontrolu nad glavnim gradom u februaru 2014. U nasilju je ubijeno 108 demonstranata, a deseci su ubijeni policijskim snajperima. Masakr je šokirao naciju i međunarodnu zajednicu, što je dovelo do opće osude Janukovičevog režima.

Nakon nasilja, Janukovič je pobjegao iz zemlje i formirana je nova privremena vlada. Događaji su postali poznati kao ukrajinska "revolucija dostojanstva". Rusija je nasilno anektirala Krim u martu 2014. i potaknula separatistički rat u istočnoj Ukrajini, uvod u svoju potpunu invaziju osam godina kasnije. Ukrajina je nakon revolucije izabrala prozapadnu vladu i zatražila članstvo u EU.

Prevrat ili volja naroda

Konačno, u februaru 2022., Putin je pokrenuo svoj rat koji traje do danas, s desecima hiljada mrtvih na obje strane usred najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Uprkos svim nedaćama, Ukrajina je postala ujedinjenija nego u 32 godine nezavisnosti i približila se EU-u, Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadu općenito, u ishodu koji je Putin pokušao spriječiti.

Mnogi zapravo smatraju da upozorenja vlasti "kako neće dozvoliti novi Majdan" zapravo indirektne prijetnja i upozorenje vlasti. Vlasti u Srbiji često spominju "strani zapadni faktor" kada spominju antivladine proteste, no za sada ne postoji nikakva zvanična podrška Zapada.

Ono što je simptomatično je da srbijanske vlasti doživljavaju Majdan kao nešto negativno, kao prevrat, a ne doživljavaju ga kao logičan odgovor na autoritarizam i na nasilje koji je proizveo tada režim u Ukrajini. Ovo bi se moglo promatrati i kao korijen problema, a da li će rezultat biti isti kao u Ukrajini 2014. godine ostaje da se vidi.