Zbog novih sistema ranijeg upozoravanja i drugih faktora manje je poginulih u poplavama, ali su ekonomske posljedice na zajednicu, domove, zdravlje ljudi i infrastrukturu još uvijek razorne, izjavila je zamjenica UN-ovog koordinatora za humanitarna pitanja Margareta Wahlstrom.
"Veliki je rizik što brojni ljudi žive u najugroženijim područjima na svijetu", kazala je Wahlstrom na konferenciji za novinare, ističući da jake poplave nisu ograničene samo na južnu Aziju, koja je najgore pogođena, već da se javljaju na svim kontinentima.
Izvijestila je da je između 2004. i 2006. udvostručen broj prirodnih katastrofa, s prosječnih 200 na 400 godišnje, što uključuje toplinske udare, suše, požare i oluje.
Broj poplava u tome je razdoblju povećan sa 60 na 100 godišnje, a u ovoj godini je zabilježeno oko 70 jakih poplava, među kojima i one u Sudanu, Etiopiji, Mianmaru, Filipinima, Vijetnamu, Indoneziji, Kini, Indiji, Bangladešu, Nepalu, Pakistanu, Afganistanu i Kolumbiji.
Svjetska meteorološka organizacija sa sjedištem u Ženevi u srijedu je objavila da su prirodne katastrofe posljedica klimatskih promjena, te da katastrofe najjače pogađaju one najsiromašnije.
Toplinski udari iznad prosjeka su u Africi, Aziji, Evropi i Južnoj Americi, dok je u Arapskom moru nedaleko Omana prvi put zabilježen uragan.
"Izazov za države, organizacije i pojedince je možemo li promijeniti naše ponašanje kako bismo smanjili utjecaj na te događaje, svjesni da ćemo u idućih dvadesetak godina sigurno imati još ozbiljnije događaje vezane za vrijeme", kazala je Wahlstrom.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
