S jedne strane, ponovna kandidatura sadašnjeg predsjednika Janeza Drnovšeka ostaje u sferi čistih špekulacija. Drnovšek je više puta dao do znanja da joj nije sklon, a njegov novi mandat još manje želi predsjednik vlade Janez Janša zbog njihove međusobno naporne kohabitacije i političkih razlika pokazanih u zadnjih godinu-dvije.
Svoju kandidaturu za sada je najavio samo zastupnik u Europskom parlamentu, kršćanski demokrat Lojze Peterle, iskusni političar koji računa i na potporu svih stranaka desnice, makar je s kandidaturom išao potpuno samostalno, kao nezavisan kandidat i već započeo s neslužbenom kampanjom i jednomjesečnim konferencijama za tisak.
Drugi zastupnik u Europskom parlamentu, predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Borut Pahor, također razmišlja o kandidaturi, dok je izborna baza ljevice i njegova vlastita stranka uvjerena da bi morao voditi stranku sve do parlamentarnih izbora 2008. godine, jer računaju da bi ona do tada mogla postati jača od Janšinih Slovenskih demokrata (SDS).
"Neimenovani izvori u Janšinoj stranci tvrde da za predsjedničke izbore uopće ne bi išli s ozbiljnim kandidatom koji u javnosti ima jasno izgrađen profil ukoliko bi se Pahor odlučio za kandidaturu na predsjedničkim izborima", tvrdi vladi blisko "Delo".
"Sve je otvoreno, podržat ćemo osobu koja bi poslove predsjednika države obavljala na način koji priliči toj funkciji i koja bi ujedinjavala različite svjetonazore", izjavio je za "Delo" jedan od bliskih suradnika Janeza Janše. Njegova stranka više je puta u zadnje vrijeme dala do znanja da načinom na koji predsjedničku dužnost obnaša Drnovšek nije zadovoljna. Njegovi pogledi na rješenje statusa Kosova i na odnose s Hrvatskom u Janšinoj su vladi još prošle godine proglašeni vanjskopolitičkim soliranjem, a ove su se godine napetosti ponovile zbog izbora guvernera centralne banke i Drnovšekove komunikacije s javnošću preko vlastite web-stranice, gdje je u ulozi predsjednika Pokreta za pravednost i razvitak kritizirao vladu, što je Janša nazvao egzotičnim ponašanjem.
S aluzijama Janšine stranke da bi na predsjedničkim izborima bili spremni podržati Pahora i da bi birači na parlamentarnim izborima 2008. honorirali one koji bi na taj naèin uravnotežili političku scenu na kojoj se sučeljavaju desnica i ljevica ne slaže se Gregor Golobič, nekada najbliži Drnovšekov suradnik, kojega je Drnovšek 2002. godine prilikom predsjedničke kandidature predlagao za predsjednika svoje dotadašnje stranke, Slovenskih liberalnih demokrata (LDS).
"To je politička basna. Onaj tko nema dobrog kandidata za predsjedničke izbore obično kaže da ga niti ne želi jer su mu važniji parlamentarni izbori", rekao je Golobič za "Delo".
On međutim tvrdi da sve slovenske stranke imaju problem s profiliranim pojedincima u politici jer su manje-više sve stranke stvorile virtualne lidere na kojima se kampanja i politički uspjeh zasnivaju, pa onda dolaze u poziciju da im je "klupa prekratka", kada na izborima za predsjednika države moraju istaknuti neku javnu figuru.
"Delo" iznosi i nekoliko drugih pretpostavki tko bi se od istaknutijih javnih ličnosti mogao eventualno pokazati zainteresiranim za predsjedničke izbore, ali dodaje mišljenje stručnjaka za politički marketing Dejana Verčiča da su s javnom objavom svojih namjera zakasnili ili da nemaju šansi. "Delo" ističe da se špekuliralo s imenom Janeza Potočnika, europskim povjerenikom za znanost i istraživanja, ali da je on već nekoliko godina odsutan iz domaće politike i mandat mu još traje. Tu je i profesor međunarodnog prava Danilo Turk, koji je među ostalim radio i kao pomoćnik za politička pitanja nekadašnjeg glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, a koji svojim u zadnje vrijeme češćim javnim istupima "testira teren", navodi "Delo".
O kandidaturi je navodno razmišljao i bivši rektor ljubljanskog sveučilišta, makroekonomist Jože Mencinger, kojega međutim ne vole ekonomisti neoliberalističke škole bliski Janezu Janši, unatoč njegovim jakim referencijama u politici s početka 90-ih godina kad je bio ministar gospodarstva u prvoj demokratski izabranoj slovenskoj vladi Lojzeta Peterlea.
Zašto je utihnula priča o Južnoj plinskoj interkonekciji i šta je pozadinski interes
