Skandal u prijestolnici svjetske špijunaže: Obavještajac misteriozno nestao, umiješani i desničari
Glavni protagonisti su bivši protuobavještajac Egisto Ott, koji je priveden 29. marta, te Jan Marsalek, bivši operativni direktor propale njemačke finansijske kompanije Wirecard, koji je u bijegu. Obojica su očito bili uključeni u davanje povjerljivih informacija Rusiji.
No, afera baca sjenu i na dio političke scene, posebno desno populističku Slobodnu stranku Austrije (FPÖ). Istovremeno, ona trenutno dominira izbornim anketama.
Neutralna Austrija već dugo ima dobre odnose s Rusijom i ima dugogodišnju reputaciju špijunskog središta. Očitu rusku infiltraciju velikih razmjera također istražuje parlamentarni istražni odbor, koji se prvenstveno fokusira na moguću zloupotrebu ovlasti FPÖ-a.
Posljednji put je učestvovala u vladama kancelara Sebastiana Kurza iz Narodne stranke (ÖVP) između 2017. i 2019. i tada je kontrolisala Ministarstvo unutrašnjih poslova, a posredno i obavještajne službe. Bivši ministar unutrašnjih poslova i šef FPÖ-a Herbert Kickl pozvan je pred komisiju u četvrtak poslijepodne.
Potjernica za Egistom Ottom, temelji se, među ostalim, na sumnji da je podatke s mobitela bivših visokih dužnosnika austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova proslijedio ruskoj tajnoj službi. usluge. Ott je navodno dao osjetljive informacije sunarodnjaku Marsalku, koji se traži zbog sumnje na prevaru nakon kolapsa Wirecarda 2020. Prema nalogu za hapšenje, chat poruke koje su britanske vlasti dostavile Beču ukazuju na Marsalkove veze s ruskom tajnom službom FSB. Sada, prema pisanju medija, Marsalek vjerovatno boravi u Rusiji.
Ott je radio za sada već ugašenu protivobavještajnu agenciju, Savezni ured za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma (BVT), kada je njegov prijatelj Martin Weiss bio šef obavještajnih operacija. Prema nalogu za hapšenje, počeo je raditi za Marsalk i Wirecard nakon što je napustio BVT 2018. i prenosio upute Marsalka i ruskih agenata Ottu.
Između 2017. i 2021. Ott je navodno prikupljao osjetljive informacije o ljudima od interesa za Rusiju kako bi ih proslijedio maršalu i predstavnicima ruskih vlasti. Britanski doušnici također su Austriji nedavno dostavili podatke o pet Bugara koji su navodno radili s Marsalkom i koji su uhićeni u Britaniji prošle i ove godine.
Provale u stanove i šifrirani računari
Pet sedmica nakon što je Ott pušten iz pritvora 2021. nakon ranijih sumnji, Ott je zatražio adresu poznatog bugarskog istraživačkog novinara Christa Grozeva u Beču i dao ju je Marsalku, tvrde austrijski tužitelji. Potom ga je dao ljudima koji su Grozevu provalili u stan i ukrali mu laptop i USB. Grozev se prošle godine iselio iz Beča nakon što su mu austrijske vlasti rekle da mu više ne mogu garantovati sigurnost.
Mnogi drugi detalji isplivali su posljednjih dana, poput onog da su u Ottovim stanovima u Koruškoj i Beču pronađena šifrirani prijenosni računari koji su služili za strogo povjerljive komunikacije. Jedan od njih bio je skriven ispod peći.
Afera tako puni naslovnice austrijskih novina, dok se političke stranke međusobno optužuju za dopuštanje ovakve situacije. FPÖ je u centru kritika. Prema pisanju lista Der Standard, Marsalek se čak jednom sastao sa šefom ureda ministra unutrašnjih poslova Kickla Reinhardom Teufelom i šefom zastupnika FPÖ-a Johannom Gudenusom i iznio im svoje ideje u vezi s migracijskom politikom.
Historičar i stručnjak za obavještajne poslove Thomas Riegler rekao je da slučaj ima potencijal postati jedan od najvećih špijunskih skandala u novijoj austrijskoj historiji.
"Slučaj je nevjerovatan zbog svoje međunarodne dimenzije i činjenice da se ne radi samo o špijunaži, već i o infiltraciji u austrijski politički sistem i slabljenju unutarnje sigurnosti zemlje", istakao je Riegler.
