Svijet
0

Rasprave o ljudskim pravima mogu potaknuti i velika razilaženja

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Većina zemalja slaže se oko koncepta ljudskih prava, što uključuje pravo na slobodu govora, prakticiranja vjere i udruživanja, ali rasprave o ljudskim pravima mogu dovesti i do velikih razilaženja, izvještava Glas Amerike.

Kad razne organizacije i vladine agencije objavljuju izvještaje o ljudskim pravima, one u pravilu ukazuju na Univerzalnu povelju o ljudskim pravima kao na globalni standard. Ta je deklaracija usvojena u Ujedinjenim narodima 1948. godine, nakon užasnih zločina počinjenih tokom Drugoga svjetskog rata.

Deklaracija u 30 članova navodi niz važnih prava svakog pojedinca. Amnesty International, Human Rights Watch i druge organizacije objavljuju godišnje izvještaje o ljudskim pravima u svijetu koja se u svojim glavnim zaključcima uglavnom poklapaju s godišnjim izvještajem o ljudskim pravima američkog Državnog tajništva.

Larry Cox, izvršni direktor Amnesty Internationala za SAD, kaže da su temeljna ljudska prava jasna i oko toga nema razilaženja: "Sve članice UN-a slažu se u načelu da treba poštivati odredbe iz Univerzalne povelje o ljudskim pravima. Problem je u tome što većina vlada to ne čini."

Među kršiteljima ljudskih prava, kaže on, nalaze se i Sjedinjene Države.

Amnesty International i Human Rights Watch osudili su neke aspekte američkog rata protiv terorizma, uključujući zatvaranje ljudi koji su okarakterizirani kao neprijateljski borci i kojima je uskraćen pristup civilnom pravosudnom sistemu. Navedene organizacije često ističu skandal u iračkom zatvoru Abu Ghraib te tvrde da mučenje zatvorenika ukazuje na sistematsko zlostavljanje i okrutnost.

Administracija Georgea W. Busha žestoko je odgovorila na kritike tvrdeći da su Sjedinjene Države u ratu, da je odnos prema zatvorenicima human, a da su zlostavljanja u Abu Ghraibu bila izolirani incidenti.

Konzervativni analitičar Joshua Muravchik iz organizacije American Enterprise Institute vjeruje da su spomenute organizacije za ljudska prava politički pristrane: "Verujem da organizacije poput Amnestyja i Human Rights Watcha naginju ljevičarskoj ideologiji te da to utječe na njihove izvještaje. One su ponekad previše kritične prema Sjedinjenim Državama i Izraelu."

Dvije organizacije prošle godine su kritizirale napad Izraela na Liban. Muravchik podsjeća da je do rata došlo nakon što je Hezbollah oteo dvojicu izraelskih vojnika. Amnesty International i Human Rights Watch kritizirali su i Hezbollah navodeći da je počinio ratne zločin napadajući izraelske civile.

Larry Cox iz Amnesty Internationala kaže da njegova organizacija primjenjuje iste standarde za svaku zemlju premda je ponekad, dodaje on, teško procijeniti činjenice.

"Kad je neka vlada napadnuta ili kritizirana u izvještajima o ljudskim pravima, ona se prvo brani tvrdnjom da su sastavljači pristrani. Kad smo nekada kritizirali Sovjetski savez, govorilo se da smo sluge kapitalista. Događalo se da bi nas u istoj sedmiciu desničarske vlade proglašavale komunistima. To se još uvijek događa."

Joshua Muravchik vjeruje da teroristi danas predstavljaju najveću prijetnju te da se u demokratiji može raspravljati o raznim pitanjima.

Muravchik i Cox primjećuju da postoje područja podudaranja na raznim stranama ideološkog spektra te da aktivisti za ljudska prava svih ideoloških boja osuđuju i kritiziraju ubistva na etničkoj osnovi u Darfuru, represiju u Sjevernoj Koreji i Burmi te brojna druga kršenja ljudskih prava diljem svijeta.