Novi generalni sekretar NATO-a će se od prvog dana suočiti sa mnogim otvorenim pitanjima, poput onih kojim putem ide Alijansa i da li želi da igra ulogu "svjetskog policajca".
To bi trebalo da bude stavljeno na papir donošenjem nove strategije Alijanse, koja će, kako se najavljuje, biti usvojena na samitu u Lisabonu, u oktobru iduće godine.
Očekuje se da će u tom dokumentu biti definirani glavni sigurnosni izazovi Alijanse, uključujući odnose s Rusijom, kao i razjašnjeno pitanje ravnoteže defanzivnih snaga i trupa koje će odlaziti u strane misije, ali i pitanje potrebe za snagama spremnijim da odgovore na izazove ovog vijeka.
Rasmusen dolazi na čelo Alijanse u trenutku kada će morati da se prilagođava novoj sigurnosnoj situaciji kako bi zadržala svoj značaj i u 21. vijeku.
Čeka ga nimalo lak posao, na prvom mjestu - misija NATO-a u Afganistanu, koja dosad nije dala zadovoljavajuće rezultate.
U Afganistanu se od prošle godine sigurnosna situacija znatno pogoršala i postaje sve opasnija i u dosad relativno mirnim dijelovima zemlje.
Među otvorenim pitanjima su i odnosi sa Rusijom u okviru Vijeća Rusija-NATO. Očekuje se da će jedan od Rasmusenovih prioriteta biti unapređenje odnosa sa Moskvom, poslije zahlađenja koje je uslijedilo zbog prošlogodišnjeg rata u Južnoj Osetiji.
Također, Rasmusen će, kao novi šef vojne alijanse, rukovoditi procesom smanjenja broja snaga NATO-a na Kosovu, a jedno od pitanja kojim će se baviti bit će i nastojanja zemalja zapadnog Balkana da postanu članice Alijanse, navodi Rojters.
NATO je u junu postigao dogovor da do januara iduće godine smanji broj pripadnika Kfora sa 14.000 na 10.000, na osnovu plana kojim bi, kako navodi agencija, broj pripadnika Alijanse na Kosovu mogao za dvije godine da bude sveden na nešto više od 2.000.
Pred novim šefom NATO-a je i izazov proširenja Alijanse na bivše sovjetske republike Ukrajinu i Gruziju, čemu se Moskva oštro protivi. Za sada, u cilju očuvanja odnosa s Rusijom, NATO ne planira da pozove te dve države u svoje radove, ali navodi da je članstvo moguće za one zemlje koje ispunjavaju standarde Alijanse.
Izbor Rasmusena za generalnog sekretara NATO-a nije tekao bez problema, prije svega, zbog stava Turske da se premijer Danske nije ispravno postavio u trenutku objavljivanja pogrdnih karikatura proroka Muhameda u njegovoj zemlji, zbog čega su ga neki optužili da je "neprijatelj islama".
Turski premijer Redžep Tajip Erdogan se do posljednjeg trenutka protivio izboru Rasmusena za generalnog sekretara NATO, ali je Ankara, pod pritiskom Vašingtona, na kraju dala svoj pristanak.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
