Veliki propusti postoje u znanju i razumijevanju toga kako se na najbolji način nositi sa mnogim složenim posljedicama migracija vezanih za okoliš.
“Niko stvarno ne zna koliko ljudi je već dobrovoljno migriralo, ili koji su bili prinuđeni da to učine usljed klimatskih promjena ili uništavanja okoliša. Ono što znamo je da je veliki dio ovih migracija interan, ili prekograničan i da je trend takvih migracija u porastu”, izjavio je generalni direktor IOM-a, William Lacy Swing.
Rastući migracioni pritisci rezultat su efekata klimatskih promjena i doprinose hitnosti potrebe bavljenja postojećim izazovima upravljanja migracijama.
Nedavno objavljeni izvještaj IOM-a navodi da većina migracija koje se već dešavaju, kao posljedica faktora okoliša, jesu interne. Kao primjer toga, nekoliko azijskih zemalja se bori da izađe na kraj sa masovnim ruralno – urbanim migracijama, usljed toga što dolazi do poplava koje se ponavljaju i koje uništavaju poljoprivredna domaćinstva i zalihe, prisiljavajući ljude da se sele u preširoke urbane oblasti, sa dramatičnim posljedicama po infrastrukturu, javne usluge i zdravlje.
Spori početak uništavanja okoliša privlači manje pažnje od ekstremnih klimatskih pojava kao što su poplave i oluje, pa ipak na 1,6 miliona su uticale suše u period između 1979. i 2008. godine, što je više od dvostrukog broja onih na koji su uticale oluje. Potrebno je naglasiti da je Afrika u ovom pogledu posebno osjetljivo područje.
Masovne migracije su naša budućnost
Migracije već igraju značajnu ulogu kao mehanizam prevazilaženja u ovom kontekstu. Mali, npr. svjedoči o internim migracijama sa sjevera zemlje na jug i regionalnim migracijama ka priobalnim oblastima Zapadne Afrike, kao spontanoj strategiji prilagođavanja na sušu i otklanjanjem stresa u jednom krhkom ekosistemu, ali istovremeno ga prenoseći na drugi.
Potencijalna skala budućih kretanja će zahtijevati međunarodnu podršku onim zemljama na koje najviše utiču interne i neposredne prekogranične migracije usljed pitanja okoliša, budući da slabije i najslabije razvijene zemlje nemaju kapaciteta ili resursa da upravljaju ili da odgovore na takve tokove.
Međutim, migracije usljed okoliša će, takođe, postati sve značajnije u razvijenom svijetu, gdje je uočljivo odsustvo politika koje se bave ovim.
Navodeći buduća žarišta, koja se sastoje od nekoliko azijskih, afričkih, centralnih i južno-američkih zemalja sa visokim stopama emigracije, značajni društveno-ekonomski izazovi i spor početak vezano za klimatske katastrofe koje utiču na sigurnost hrane, nedavno objavljeni izvještaj IOM-a razmatra mali broj politika o migracijama vezanim za okoliš, što znači da će se razvijeni svijet suočiti sa jednako teškim izazovima u bavljenju ovim pitanjem
“Klimatske promjene, demografski trendovi i globalizacija svi ukazuju na više migracija u budućnosti. Ovo znači da će dobrobit još većeg broja ljudi i zajednica biti predmetom naše sposobnosti da upravljamo migracijama na način koji podstiče koristi i prilike, istovremeno smanjujući patnje. Efekti klimatskih promjena biće sve značajnija varijabla u ovoj jednačini. Potrebno je da razmišljamo unaprijed i pravimo planove za promjenu; potrebno je pronaći integrisana rješenja koja povezuju migracije i prilagođavanje klimatskim promjenama; i potrebno je da se pripremimo da odgovorimo na humanitarne izazove koje klimatske promjene već sada postavljaju pred nas,” zaključuje g. Swing.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
