{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Lov na Bin Ladena koštao SAD 3.000 milijardi dolara

F
10.5.2011. u 13:10
0
26
Lov na Bin Ladena koštao SAD 3.000 milijardi dolara
0
Lov na Bin Ladena koštao SAD 3.000 milijardi dolara
Prošle sedmice u američkoj akciji ubijeni šef terorističke organizacije AlQaida Osama bin Laden najskuplji je neprijatelj kojeg su do sada imale SAD.
Kako prenosi bečki dnevnik Kronen Zeitung, SAD su samo za lov na ovog pojedinca potrošile 3.000 milijardi dolara.

"Bin Laden je najskuplji državni neprijatelj svih vremena", navodi se u analizi magazina National Journal na osnovu procjene analitičara ovog lista.

Stručnjaci Tim Fernholz i Jim Tankersley, u svom dokumentu, procjenjuju da je lov na Bin Ladena koštao SAD 3.000 milijardi dolara, što je oko petine godišnjeg bruto domaćeg proizvoda te zemlje.

Skuplje od lova na Bin Ladena po SAD bilo je jedino američko učešće u Drugom svjetskom ratu, za šta su troškove historičari i Kongres procijenili na 4.400 milijardi dolara.

Učešće u svjetskom ratu, posmatrano po brojkama iz privrede omogućilo je, međutim, privredni rast poslije "velike ekonomske depresije". Od tehničkih inovacija, kao što su turbine za avione ili nuklearna energija, čiji razvoj je podstaknut ratnim zbivanjima SAD profitiraju i danas.

Veliki trošak za SAD bio je i rat u Vijetnamu koji je koštao američku vladu 738 milijardi dolara, i nije imao nikakve pozitivne ekonomske posljedice.

Rat između američkih država - južne konfederacije i sjeverne unije - u drugoj polovini 19. stoljeća, stajao je SAD 280 milijardi dolara, i donio je kraj ropstva i time integraciju bivših robova u radnička društva, što je također podstaklo privredu.

Kada je riječ o "hladnom ratu", SAD su u trci za novim naoružanjem i tehnologijom tokom pet decenija potrošile 19 biliona dolara, ali taj novac nije samo bačen kroz prozor, već je donio revoluciju civilnog života, a jedna od dirketnih posljedica toga je, naprimjer, širenje interneta.

U analizi "lova" na Bin Ladena dva ekonomska novinara uzeli su u obzir sve podatke od kada su SAD 1998. godine istog stavile na svoju listu "najtraženijih osoba".

Na listi se nalaze "dva rata koja su trajno vezala po 150.000 vojnika i koštala četvrtinu odbrambenog budžeta, povećani sigurnosni aparat u SAD-u koji je ograničio građanske slobode i aktivnosti, najskuplji napad u historiji SAD-a, a to je napad na Svjetski trgovinski centar 11. septembra, sa štetom od 25 milijardi dolara, u privrednim gubicima u visini od 150 milijardi dolara.

Pored toga uzeti su u obzir za 50 posto povećani budžet za odbranu zemlje od 2001. godine, povećanje troškova za sigurnost diplomatskih predstavništava i osoblja sa 172 miliona na 2,2 milijarde dolara u posljednjih 10 godina, te rastuća cijena nafte zbog terorističke prijetnje.

Oni dalje navode da, za razliku od ranijih ratova, sukobi u Afganistanu i Iraku nisu donijeli nikakve pozitivne efekte po privredu SAD-a, a ni po ostatak svijeta.

Od ratnog pohoda profitirala je samo nekolicina partnera Pentagona i globalna naftna industrija.

Ekonomski podsticaj, prema Fernholzu i Tankersleyu, je izostao zato što "rat protiv terorizma" nije doveo do više već do manje stabilnosti u svijetu, a sa stabilnim zemljama, s funkcionalnim vladama lakše je trgovati.

Zaključak analize je da sa 3.000 milijardi dolara SAD nisu "kupile" niti sigurnost niti stabilnost, već samo osjećaj da je nešto učinjeno protiv nekoga koji je okarakterisan kao "egzistencijelna prijetnja".

- Pravi državni neprijatelj tom prilikom je ispušten iz vida, konstatuju Fernholz i Takersley, citirajući načelnika Generalštaba američke vojske Mikea Mullena da je najveća opasnost po nacionalnu sigurnost "zaduženost zemlje".

Na kraju analize autori ukazuju da će se, ako vlada ne bude restriktivnija u budžetu, narednih 10 godina dug SAD-a povećati na 9.000 milijardi dolara, člime bi Bin Laden posthumno ipak bio pobjednik.

- Time bi se dogodilo ono što je želio, a to je bankrotstvo SAD-a, zaključuju autori.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: