Koliko bi zemlje Evropske unije koštalo proširenje na još devet zemalja
Ovo bi značilo da se mnoge zemlje koje trenutno uživaju neto financijske koristi EU pretvore u one koje zapravo daju novac.
Ogromna cijena proširenja otkrivena je dok 51 evropski čelnik dolazi u Granadu u Španiji na sastanak Evropske političke zajednice, gdje će raspravljati o sljedećim koracima za devet zemalja koji su u redu za pridruživanje EU-u.
"Sve države članice morat će plaćati više i primati manje iz budžeta EU mnoge države članice koje su trenutačno neto primatelji postat će uplatitelji", stoji se u dokumentu Vijeća EU, prenosi Financial Times .
Ukrajina, daleko najveća od devet zemalja koje su prihvaćene kao potencijalni kandidati, imala bi pravo na 186 milijardi eura tokom sedam godina.
Članstvo u fazama kao rješenje?
Proširenje je postalo jedna od najhitnijih tema EU-a, a čelnici se sastaju u petak kako bi razgovarali o tome kako usmjeriti raspravu o ključnim pitanjima uključujući proračun, broj mjesta u Evropskom parlamentu, budućnost zajedničke poljoprivredne politike i hoće li se proširenje bloka može nastaviti jednoglasnim glasanjem u određenim područjima.
Također se raspravlja treba li EU nastaviti s procesom u "dvije brzine", dopuštajući državama članicama ulazak u blok u fazama.
Ranije ove sedmice, glavni diplomat EU-a, Josep Borrell, obrušio se na one koji su za postupni proces članstva, rekavši da bi to bilo nemoguće provesti.
"Članstvo je članstvo. Tačka", rekao je na sastanku u Ukrajini.
Visoki diplomat rekao je za The Guardian da se očekuje da će budžet biti najspornija tema i da se mora riješiti do 2027., kada počinje sljedeći financijski ciklus.
Na taj bi način EU mogla pokazati da je spremna, uklanjajući svaki izgovor za odgodu daljnjih rasprava o tome mogu li se i koliko brzo Ukrajina, Moldavija i države Zapadnog Balkana pridružiti.
Proširenje Evropske unije za devet novih država, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koštalo bi postojeće članice više od 256 milijardi eura, pokazali su interni izračuni Unije.
Ranije ove godine, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je da bi rok trebao biti 2030., ali je diplomatski izvor rekao da je takav datum "nasumičan" i da nema smisla.
Veliko povećanje budžeta
Cilj za 2027. godinu, dodaje se, fokusirao bi čelnike EU na sljedeće dvije godine i pružio okvir za stvarnu, a ne konceptualnu, raspravu.
Dokument koji je procurio procjenjuje da će se budžet povećati za 21 posto na 1,47 biliona eura ako se devet zemalja pridruži. To bi uključivalo značajna povećanja doprinosa Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj, uz prijelazna razdoblja potrebna za povećanje financiranja.
Iznos potrošen na poljoprivredu također će se premjestiti, s time da Ukrajina treba platiti 95 milijardi eura tokom sedam godina, što je još jedan trošak koji države članice moraju uzeti u obzir. Ukrajina je tvrdila da bi kao svjetski lider na tržištu žitarica, suncokretovog ulja i peradi članstvo ojačalo sigurnost hrane u EU.
Drugi ključni fond, poznat kao kohezijski fond, koji osigurava novac za infrastrukturu u manje razvijenim zemljama, također bi bio značajno pogođen proširenjem. Prema sadašnjoj financijskoj formuli, Češka, Estonija, Slovenija, Kipar, Malta i Litva više neće imati pravo na sredstva.
Prošlog mjeseca predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da se EU mora odmah pripremiti za radikalne promjene potrebne da Ukrajina i druge zemlje postanu članice bloka.
Međutim, postoji zabrinutost da, iako je EU odredila reformske ciljeve za Ukrajinu, Moldaviju i ostalih sedam zemalja koje se žele pridružiti bloku, tek treba dostaviti detaljne prijedloge za promjene potrebne u državama članicama.
