Ženeva u fokusu
13

Kako je Švicarska postala leglo ruske i kineske špijunske mreže

B. H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Ruska invazija na Ukrajinu učinila je Švicarsku, u kojoj se nalazi nekoliko međunarodnih organizacija, leglom ruske i kineske špijunaže. Izjavila je to u ponedjeljak švicarska kontraobavještajna agencija FIS.

Zbog svoje uloge zemlje domaćina za međunarodne organizacije, Švicarska je jedna od zemalja u Evropi u kojoj je najveći broj pripadnika ruskih tajnih službi raspoređen pod diplomatskim pokrićem.

Ženeva je evropsko sjedište Ujedinjenih naroda, dok su tamo smještene mnoge agencije ove organizacije.

"Od otprilike 220 osoba akreditiranih kao diplomatsko, tehničko ili administrativno osoblje u ruskim misijama u Ženevi i Bernu, vjerojatno je da najmanje jedna trećina još uvijek radi za rusku tajnu službu", rekao je šef FIS-a Christian Dussey.

I dok su druge zapadne zemlje protjerale pripadnike ruske tajne službe maskirane u diplomate, njihov je broj u Švicarskoj ostao stabilan.

Prema FIS-u, stepen prijetnje od špijunaže u Švicarskoj je visok. I dalje dolazi uglavnom od pojedinaca koji djeluju u ime određene države, posebno od obavještajnih službi Rusije i Kine.

Međutim, Kina ima znatno manje agenata koji se predstavljaju kao uposlenici ambasada u Švicarskoj, pri čemu se kineska tajna služba očito više oslanja na druge oblike špijunaže. Njihovi se ljudi uglavnom maskiraju u naučnike, novinare ili poslovne ljude.

Prema izvještaju, sigurnosna situacija u Švicarskoj općenito je oblikovana rivalstvom između svjetskih sila, koje se pojačalo kao posljedica rata u Ukrajini.

FIS tvrdi da ga rat u Ukrajini prisiljava da proširi svoj nadzor na područja kojima je pridavao malo pažnje, poput Turske, Indije ili zemalja pridruženih Evroazijskoj ekonomskoj uniji, budući da Rusija trguje s kompanijama u tim državama.