{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako je Grčka spiskala milijarde pomoći: Banke pokupile sve, za najugrožnije sića

S
30.6.2015. u 12:33
21
145
Kako je Grčka spiskala milijarde pomoći: Banke pokupile sve, za najugrožnije sića
21
Kako je Grčka spiskala milijarde pomoći: Banke pokupile sve, za najugrožnije sića
Grafit na ulicama Atine (Foto: EPA)
Od 240 milijardi eura pomoći Grčkoj, najveći dio dobile su banke, koje su posuđivale novac Atini prije finansijskog kraha, a najmanji najugroženiji slojevi stanovništva, navodi Guardian.
Samo je manji dio novca koji je Grčka primila 2010. i 2012. godine iskorišten za reformske programe i ublažavanje posljedica velike finansijske krize.

Dok je većina evropskih država povećavala budžetske deficite da bi zaštitila penzionere i korisnike socijalnih naknada, Grčka je bila prisiljena da drastično smanjuje svoj budžet i "reže" penzije i minimalne plate.

"Trojka", odnosno MMF, Evropska centralna banka i Evropska komisija, prvi put je pomogla Grčkoj u proljeće 2010. godine kada Atina više nije uspijevala da finansira dug od 310 milijardi eura, koji je u većoj mjeri posudila od evropskih banaka.

Nakon toga, "Trojka" je dala i drugi paket pomoći, kojim je otpisano 100 milijardi eura duga (od privatnih kreditora).

Međutim, manje od deset posto pomoći potrošeno je za zaštitu najugroženijih grupa.

Vlasnici obveznica uvidjeli su da je njihova vrijednost pala za 53 posto, pa su prihvatili dodatni gubitak te zamijenili taj dug za druge vrijednosne papire sa manjom kamatom.

Tako je "obrisano" oko 100 milijardi grčkog duga, ali 34 milijarde iskorištene su za sklapanje tog sporazuma, pa je, na kraju, i taj iznos pridodan ukupnom grčkom dugu.

Veliki privatni kreditori bili su i grčki penzioni fondovi, koji su tom prilikom također pretrpjeli veliki gubitak.

Guardian navodi da je 48,2 milijarde eura iskorišteno za pomoć grčkim bankama koje su pretrpjele gubitke, zbog čega je oslabila njihova sposobnost da zaštite sebe i depozite građana.

Naposlijetku, 140 milijardi eura potrošeno za plaćanje prvobitnih kredita i kamata.

Tako je samo "sitniš" od "programa pomoći" utrošen na reforme ekonomije i zaštitu najugroženijih slojeva.

Trenutno grčki dug iznosi oko 320 milijardi eura, od čega 78 posto otpada na "Trojku".

U očekivanju grčkog referenduma o mjerama štednje, predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker uputio je posljednju ponudu Atini u pokušaju da se postigne dogovor o isplati finansijske pomoći Grčkoj prije isteka današnjeg roka.

Ipak, malo je naznaka da je Alexis Tsipras spreman da promijeni stav, nakon što je ranije rekao da su uslovi koje su postavili kreditori "ponižavajući".

Tsipras je pozvao Grke da zaokruže "ne" na referendumu i poručio da će podnijetu ostavku ako se to ne desi.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: