Izbori koji mogu donijeti mir, ali i svjetski rat: Sve oči svijeta sa zebnjom posmatraju Tajvan

U jeku sve većeg vojnog pritiska Pekinga na Tajvan, napetosti u Tajvanskom moreuzu i prvih predviđanja o tome kada bi se mogao pokrenuti sukob između Kine i Tajvana, građani ovog ostrva birat će novog lidera od kojeg će i ovisiti dalja politika kako samog Tajvana, tako i Kine, ali i susjednih zemalja pa i velikih sila, u ovom slučaju Sjedinjenih Američkih Država koje su se isprofilirale kao najveći saveznik Taipeija.

Ove godine na predsjedničkim izborima građanima će biti ponuđena tri kandidata. Prvi među njima je aktuelni potpredsjednik Tajvana i zvaničnik Progresivne demokratske partije (DPP) Lai Ching-te.

Njegov najveći rival u ovom trenutku je član Kuomintanga (KMT) Hou Yu-ih, dok će se kao treći kandidat na izborima naći Ko Wen-je, nekadašnji gradonačenik Taipeija i zvaničnik Narodne partije Tajvana (TPP).

Različite politike koje određuju mnogo toga

Između ova tri imena naći će se nasljednik aktuelne predsjednice Tajvana Tsai Ing-wen čiji su mandat obilježile brojne napetosti na relaciji Taipei - Peking, a prvenstveno zbog težnje Progresivne demokratske partije za potpunom suverenošću Tajvana u odnosu na Kinu.

"Svaki dom ima bravu i zaključava se, a to ne treba da provocira komšije. To se radi kako bi sebe učinili sigurnijim. Narod Tajvana želi mir, ali mi želimo mir uz poštovanje", rekla je jednom prilikom predsjednica Tajvana.

Tokom njenog mandata, Tajvan je ojačao saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama kako u vojnom tako i u ekonomskom pogledu. Upravo u periodu dok je ona vladala Tajvanom dogodile su se i neke od najvažnijih posjeta američkih zvaničnika, što je potez koji je, vidjelo se iz kasnijih koraka, poprilično zasmetao Pekingu s obzirom na to da su u mjesecima iza tih posjeta gotovo pa svakodnevno održavane vojne vježbe u blizini ostrva, a ratna retorika postala je skoro uobičajen način komunikacije.

U kontekstu kandidata na izborima i njihovih politika u unutrašnjem, ali i vanjskopolitičkom smislu, može se reći kako kandidat DPP-a Lai Ching-te predstavlja čovjeka koji bi, ukoliko bude izabran, mogao nastaviti politiku dosadašnje predsjednice.

Po struci ljekar koji je svoje znanje stekao na prestižnom Harvardu, aktuelni potpredsjednik Tajvana u politici je još od 1994. godine kada se aktivnije uključio u rad DPP-a. Godinama kasnije, Lai je bio prepoznat kao "bič poslaničke grupe DPP-a" i čovjek koji predvodi sve parlamentarne procese ka demokratizaciji Tajvana.

Predvodio je brojne delegacije koje su posjećivale zapadne države, a bio je i član grupe koja se zalagala za ulazak Tajvana u članstvo Svjetske zdravstvene organizacije, ali i u brojne druge svjetski značajne institucije koje bi doprinijele većoj samostalnosti Tajvana.

Od 2010. do 2017. godine Lai je obavljao i ulogu gradonačelnika Tainana, a i na ovoj funkciji odlikovala ga je saradnja sa Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama, ali i drugim zapadno orijentiranim državama. Već u tom periodu, Lai se našao na meti Pekinga kao jedan od političara koji promovira veći otklon Tajvana od Kine, a situacija se naročito zaoštrila kada je ovaj političar postao i premijer Tajvana 2017. godine.

"Pokazivanje afiniteta prema Kini uz ljubav prema Tajvanu zasnovano je na perspektivi usredsređenoj na Tajvan, pri čemu pružamo ruku prijateljstva kako bismo prenijeli dobru volju. Dvije strane Tajvanskog moreuza nezavisne su jedna od druge. Kao što sam već rekao u Gradskom vijeću Tainana, ja sam bez sumnje političar koji podržava nezavisnost Tajvana. Nikada neću promijeniti ovaj stav bez obzira na to koju funkciju obnašam" , rekao je tada Lai.

U kasnijem mandatu, Lai je postao sve bitniji u kontekstu predsjedničke kampanje Tsai Ing-wen te je bio predložen za potpredsjednika države. Bio je član njenog tima kada je Tsai odnijela rekordnu pobjedu sa 8,17 miliona glasova, a postao je i prvi visokorangirani zvaničnik Tajvana koji je u međuvremenu posjetio Japan, ali i Sjedinjene Američke Države, kada je u Washingtonu prisustvovao tradicionalnom Nacionalnom molitvenom doručku.

Iako je u međuvremenu ipak revidirao svoj stav o nezavisnosti Tajvana te je mnogo više govorio o održavanju statusa quo, Peking je Laija, prvenstveno zbog ranijih izjava, prepoznao kao najvećeg protivnika Kine te ga je opisao kao separatistu sa konfrontacijskim mentalitetom.

Osim Kine, Laija je napao i opozicioni Koumintang koji ga je opisao kao "zlatno dijete tajvanske nezavisnosti", čovjeka koji rizikuje da cijelu regiju uvuče u rat.

Ipak, tokom predizborne kampanje, Lai je izjavio kako se nada da će otvoriti dijalog sa Kinom o statusu Tajvana, ali je također naglasio kako neće odustati od održavanja politike nezavisnosti Tajvana.

"Dok težimo miru, ne gajimo iluzije. Izgradit ćemo tajvansko odbrambeno odvraćanje, ojačati tajvanske sposobnosti u ekonomskoj sigurnosti, poboljšati partnerstva širom svijeta i održati stabilno i principijelno vodstvo u odnosima preko moreuza", poručio je Lai.

Kuomintang kao historijska poveznica sa Kinom

Sa druge strane, opozicioni Kuomintang na ovim izborima predstavljat će kandidat Hou Yu-ih, iskusni političar i nekadašnji policijski službenik koji je veći dio osamdesetih i devedesetih godina proveo upravo na rukovodećim pozicijama u kriminalističkim odjelima policije.

Kada je riječ o političkoj karijeri, Hou se pridružio KMT-u još davne 1975. godine. Uzevši u obzir političku pozadinu KMT-a, da predstavlja partiju "odbjeglih kineskih sinova" koji su 1949. godine uslijed jačanja komunizma odlučili svoje djelovanje nastaviti na Tajvanu i formirati Republiku Kinu, odnos stranke sa zvaničnim Pekingom poprilično je bipolaran i ovisi od trenutnih geopolitičkih kretanja.

Za predsjedničkog kandidata i KMT, dijalog sa Pekingom predstavlja osnovu stabilnog Tajvanskog moreuza, a zvaničnici su kroz cijelu predizbornu kampanju potencirali činjenicu kako građani Tajvana sa KMT-om biraju mir, dok bi odabirom DPP-a dobili rat.

"Glasajte za DPP i mladi će otići na bojno polje, glasajte za Kuomintang i neće biti rata sa obje strane Tajvanskog moreuza. Ovo su izbori između rata i mira", naveli su predstavnici KMT-a. Uzevši u obzir policijsku pozadinu Houa, njegovi vanjskopolitički stavovi o pitanju odnosa sa Kinom i nisu bili toliko poznati javnosti sve donedavno, kada se znatno više posvetio predsjedničkoj kandidaturi.

Ono što se često spočitava kandidatu KMT-a jeste razmišljanje o Konsenzusu iz 1992. godine kada je održan sastanak između zvaničnika Kine i KMT-a o statusu Tajvana.

Iako su se tajvanski političari udaljili od ovog "dogovora" zbog neslaganja sa Pekingom o tome šta zapravo termin "Kina" označava, kandidat KMT-a vremenom je prihvatio promišljanje iz Konsenzusa što su mnogo ocijenili kao približavanje stavu Pekinga.

Također, u međuvremenu je govorio i o tome kako Tajvan i Kina moraju oživjeti Sporazum o trgovini uslugama preko tjesnaca te je naglasio kako će dozvoliti studentima iz Kine da rade dok studiraju na Tajvanu, a što je do sada praksa koja je bila zabranjena.

Uprkos stavovima koji "mirišu" na približavanje Pekingu, Hou je nekoliko puta izjavio kako Tajvan mora vojno jačati i da ostrvo treba biti vojno spremno za sva dešavanja.

"Neću se baviti pitanjem ujedinjenja tokom svog mandata jer o budućnosti Tajvana trebaju odlučivati ljudi Tajvana. Želim da koristim dijalog da minimiziram rizike", rekao je Hou.

Njegovo balansiranje između želja Tajvanaca i snova Pekinga o ujedinjenju sa ostrvom mnogima je probudilo crv sumnje. Iako eksplicitno ne navodi da je za ujedinjenje sa Kinom, potpuno je jasno iz prethodnih stavova i perioda medenog mjeseca koji KMT ima sa Komunističkom partijom Kinem kako bi pobjeda Hou mogla smiriti tenzije na Tajvanskom moreuzu, ali istovremeno i doprinijeti većem utjecaju Pekinga na ostrvo.

Potez je to koji se u Washingtonu i drugim zapadnim centrima ne bi gledao sa odobravanjem.

Je li treća strana prava alternativa?

Pored kandidata "vječnih rivala" DPP-a i KMT-a na ovim izborima će se naći i ime Ko Wen-jea, kandidata Narodne partije Tajvana koja je osnovana relativno nedavno 2019. godine.

Bivši gradonačelnik Taipeija upravo najveću podršku crpi u ovom tajvanskom gradu, a naročito je privukao pažnju mladih ljudi zbog činjenice da je u kampanji potencirao pitanja smanjenja visokih troškova stanovanja i problem niskih plata.

Baš kao i kandidat DPP-a, Ko je ranije radio kao ljekar, a predavao je i na Medicinskom koledžu na Tajvanu, a pokazao se kao vrhunski stručnjak u oblasti transplantacije organa te je u tom pogledu cijenjeno ime kako na Tajvanu tako i u cijeloj Aziji.

Upravo njegova politička pozadina koja nije opterećena historijskim problemima Kine i Tajvana, za mlade ljude predstavlja dašak novog vjetra, alternativu već dobro poznatim partijama i njihovim ideologijama. Da je Ko najviše popularan među mladima dokaz su i društvene mreže gdje je političar sa ubjedljivo najvećim brojem pratitelja.

Kada je riječ o vanjskoj politici, Ko je nekoliko puta isticao kako je njegova najveća snaga upravo to što predstavlja jedinog kandidata kojeg i Kina i Sjedinjene Američke Države smatraju prihvatljivim.

"Moj cilj je poboljšati komunikaciju, a to će povećati prijateljstvo i smanjiti u najmanju ruku pogrešnu komunikaciju. Tajvan se razlikuje od Hong Konga i ima svoju vladu, vojni i finansijski sistem. Jedna zemlja, dva sistema je model Hong Konga. Dozvolite mi da budem vrlo jasan, trenutno nema mjesta za to na Tajvanu i to nije prihvatljiv model za nas", rekao je Ko na jednom od skupova.

Svoju medicinsku pozadinu, Ko je pokušao iskoristiti i u političkim govorima te je često medicinskim terminima opisivao odnose između Kine i Tajvana. Između ostalog, jednom prilikom je naglasio kako su odnosi sa obje strane Tajvanskog moreuza poput raka prostate.

"Pacijenti sa rakom prostate često mogu dobro živjeti dugi niz godina, dok uklanjanje prostate može uzrokovati još bržu smrt", rekao je Ko koji je na ovaj način želio kroz metaforu opisati koegzistenciju između Tajpeja i Pekinga.

Uprkos čudnim metaforama i načinom vođenja politike, Ko dobija sve veću podršku onih ljudi koji bi željeli vidjeti nešto drugačijeg političara na sceni, a posebno onih koji su umorni od ispraznih političkih tenzija koje su već godinama prisutna sa obje strane Moreuza.

Iako vodi drugačiju politiku, prema anketama, ali i brojnim analizama to neće najvjerovatnije biti dovoljno kako bi značajnije ugrozio kandidate DPP-a i KMT-a. Ipak, kandidatura Ko Wen-jea mogla bi u budućnosti predstavljati prekretnicu za političku scenu Tajvana jer je svojim ambicijama ka predsjedničkoj poziciji Ko Wen najvjerovatnije trajno promijenio političku paradigmu Tajvana, što će se posebno osjetiti u nešto daljoj budućnosti.

U jeku geopolitičkih napetosti širom svijeta, izbori na Tajvanu, sami po sebi jako značajni, dobili su još veću pažnju svjetske javnosti. Sasvim jasno, izbori na Tajvanu neće odrediti samo put ostrva kada je riječ o odnosima na vanjskopolitičkom planu. Ekonomske politike, visoki troškovi života, povećanje plata i brojna druga pitanja visoko su na agendi svakog predsjedničkog kandidata.

Međutim, pitanje odnosa sa Kinom, u kontekstu predsjedničkih izbora na Tajvanu definitivno je najvažnije. Ne samo da može odrediti političku budućnost Tajvana već i cijelog svijeta, koji Daleki istok sve više posmatra kao prostor budućih velikih okršaja svjetskih sila.