Visoka nezaposlenost, žestoke političke borbe i kampanja koja je stvorila nove podjele, razlozi su zašto je mnogo manje nade i optimizma koji su karakterizirali Obaminu inauguraciju 2009.
Kad Obama u ponedjeljak u pet do dvanaest po lokalnom vremenu podigne desnu ruku i položi zakletvu, bit će mu to druga zakletva u 24 sata. Službeno je već položio zakletvu u nedjelju jer po ustavu američki predsjednik polaže zakletvu 20. januara, ali svečana je proslava premještena s nedjelje na ponedjeljak.
Nakon polaganja zakletve održat će inauguracijski govor koji će, očekuje se, slušati 700 hiljada ljudi, znatno manje od 1,8 miliona koliko se naguralo u Washington na prvu inauguraciju.
U govoru će predstaviti svoju viziju novoga mandata, ali neće ići u detalje, prenosi Hina.
Viši savjetnik David Plouffe kaže kako će Obama pozvati i demokrate i republikance na jedinstvo kako bi se riješili veliki izazovi drugog mandata, poput budžeta, potrebe da se podigne granica zaduživanja SAD-a i demokratska inicijativa o strožim zakonima o posjedovanju oružja te o legalnome putu dobivanja državljanstva za ilegalne imigrante. Po Plouffeovim riječima, Obama inauguracijski govor smatra jednim "paketom" u kojem je i govor o stanju nacije koji će održati pred Kongresom 12. februara. Zato će pojedinosti drugog mandata sačuvati za taj drugi govor.
NBCNews.com piše kako Obama ima ambiciozne planove, ali izgledi da ih i ostvari smanjuju se. "Predsjednici u drugom mandatu obično dobiju "medeni mjesec" oko osam mjeseci...", kaže James Thurber, direktor Centra za kongresne i predsjedničke studije. "On nema ni mjesec".
Obama je najavio da će brzo djelovati, ali idućih nekoliko mjeseci moglo bi biti test za politički kapital koji je stekao izborima u novembru, uvjerljivom pobjedom nad republikanskim kandidatom Mittom Romneyem. Na tim su izborima i demokrati povećali broj osvojenih mjesta i u Predstavničkome domu i u Senatu.
Jedno od glavnih očekivanja onih koji su glasali za novi mandat predsjednika Baracka Obame jest da se on uspije izboriti za promjenu zakona o klimatskim promjenama, objavio je američki javni radio NPR u ponedjeljak, na dan svečane inauguracije novog-starog predsjednika.
"Zajednički je interes obiju stranaka odmaknuti se od fosilnih goriva prema čistoj energiji", kaže Michael Brune, direktor Sierra Cluba.
"Što prije članovi obiju stranaka u Kongresu to shvate i počnu tražiti rješenje, to bolje po sve nas. Podršku obiju stranaka trenutno nije lako naći", ocijenila je politologinja s Harvarda Theda Skocpol u izvještaju objavljenom prošle sedmice.
U njemu stoji kako su ekološke organizacije same krive za propast programa trgovanja emisijama ugljičnog dioksida jer nisu shvatile koliko je Washington podijeljen.
Skocpol kaže kako se 2009. još vjerovalo da će taj prijedlog dobiti podršku obiju stranaka u Kongresu jer su za osmislili konzervativni tržišni ekonomisti, ali nije bilo tako.
Problem fiskalne litice nastavit će se i u proljeće jer će tada isteći rokovi koje vlada mora poštovati kako bi se spriječila nemogućnost zemlje da otplaćuje svoje dugove. Tada će, ocjenjuju analitičari, doći do otvorene bitke na kojoj će se vidjeti uspijeva li Obama ostvariti mnogo od drugih stvari kojima se nadao u drugom mandatu.
"Mislim da ne smije čekati do zadnjeg časa kad je u pitanju problem maksimalnog duga i sekvestracije", kaže Martin Frost, demokratski kongresnik iz Teksasa. "To treba riješiti u februaru".
Ta bi bitka potrošila većinu političkog "kisika" u Washingtonu u normalnoj godini. A Obamino "plivanje" prema ostalim prioritetima, kontroli osobnog naoružanja i imigraciji, moglo bi se "potopiti" na pitanju uspijeva li brzo i čisto na proljeće riješiti bitku oko potrošnje.
Historija je pokazala da mnogi predsjednici ne uspiju ostvariti mnogo u posljednje dvije godine mandata jer se tada već sprema nova predsjednička kampanja. A i 2014. Obamu čekaju kongresni izbori pa će se zastupnici nužno u nekome trenutku okrenuti njima i zanemariti svoju primarnu zadaću, piše NBCNews.com.
Osim protivljenja republikanaca, Obamu u drugom mandatu nužno čekaju vanjskopolitičke krize koje bi mogle planuti u svakome trenutku. Ustanci u Egiptu, Libiji i Siriji, na primjer, pokazali su se važnima u prvom Obaminu mandatu. Upravo bi u vanjskopolitičkome području Obama mogao ostaviti i traga. Bill Clinton, njegov prethodnik na mjestu demokratskoga američkog predsjednika, na kraju mandata bavio se mirovnim sporazumom između Izraela i Palestinaca, a Obama, kaže Frost, "ima na raspolaganju cijeli niz tema. Sve ovisi o tome kako on postavi prioritete".
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
