Ovo istraživanje nazvano "Migrant Integration Policy Index" (MIPEX) je pokazalo da u Austriji nedostaju neophodni politički okvirni uslovi, a također je i pristup tržištu rada za strance veoma težak.
Austrija se našla na 24. mjestu i time daleko ispod prosjeka Evropske unije. Najbolje se pokazala Švedska, a najlošije Letonija.
"U drugim etabliranim zemljama pridošlice migranti imaju bolje mogućnosti u pogledu političke participacije, sticanja državljanstva i borbe protiv diskriminacije", kritikuje se u studiji.
Indeks nazvan "MIPEX" objavljuje se svake dvije godine i vrednuje integracionu politku na osnovu 148 indikatora iz 27 zemalja Evropske unije, Norveške, Švicarske, SAD-a i Kanade. Istražuje se pri tome situacija za migrante na tržišu rada, zatim uslovi takozvanog spajanja porodice, mogućnost sticanja državljanstva, kao i antidiskriminacione mjere.
S 83 boda Švedska se našla ispred Portugala (79) i Kanade (72). Zatim slijede Finska, Holandija, Španija, SAD, Italija, Luksemburg, Njemačka, dok se Austrija s 42 boda našla iza Švicarske i vidno ispod prosjeka EU od 52 boda.
Ocijenjeno je da je u Austriji posebno puno prepreka kada je riječ o dobijanju državljanstva.
"Postupak u Austriji je najskuplji i najriskantniji u EU. Kriteriji i uslovi za spajanje porodice su u Austriji najstrožiji", navodi se u studiji.
Kako je uočeno, naseljeni državljani iz zemalja koje nisu u Evropskoj uniji moraju prilikom promjene posla svaki put da polažu test na tržištu rada, kako bi se provjerilo da se austrijskom državljanu ne uzima posao.
Također se ističe da postupci priznavanja stranih kvalifikacija otežavaju traženje zaposlenja odgovarajućeg nivoa obrazovanja.
"Građani koji nisu državljani EU u Austriji imaju samo djelimičan ravnopravni pristup subvencijama za stručno obrazovanje i studiranje", navedeno je u studiji.
