{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Horde turista" na meti nove gradonačelnice Barcelone

15.6.2015. u 19:37
12
34
"Horde turista" na meti nove gradonačelnice Barcelone
12
Novoizabrana gradonačelnica Barcelone ljevičarka Ada Colau nekadašnja je građanska aktivistica, članica partije Barcelona en Comú. Na izborima je osvojila većinu glasova u gradu od 1,6 miliona stanovnika, a njeni prijedlozi o načinu vladavine nisu svuda dobro dočekani.
Ada Colau (Foto: EPA)
Ada Colau (Foto: EPA)


Njen tim će se sada pozabaviti takozvanim hitnim planom - listom od 30 mjera koje trebaju dovesti do kreiranja više radnih mjesta, borbe protiv nesigurnosti na radu, više poštivanja ljudskih prava i suzbijanja korupcije.

Njena plata umjesto dosadašnjih 140.000 eura, koliko je zarađivao gradonačelnik, iznosit će 35.000 eura godišnje, a privilegije poput službenih vozila postat će stvar prošlosti.

Uz Barcelonu ljevičarske partije sada su na čelu još tri velika španska grada - Madrida, Valencije i Zaragoze.

Pred Colau je, kako analizira Guardian, teška politička borba, ne samo zato što će njena stranka zbog nedovoljno mjesta u parlamentu morati ulaziti u alijanse kako bi vladala, već i zbog glasne opozicije koja se protivi njenim planovima vraćanja grada građanima i participativnog načina bavljenja politikom.

"Ne vjerujem da se grad može temeljiti na tome šta skupštine građana žele. To je apsurdno. Demokratija ne znači da svako izražava svoje želje i one se nekim čudom ispunjavaju", objašnjava Francesc de Carreras, profesor ustavnog prava na Autonomnom univerzitetu u Barceloni. "Nije dobra ideja da građani učestvuju u tim stvarima. Mi nemamo vještine u tim oblastima. Ni ja ne idem u restoran i govorim im kako da kuhaju".

I novinarka Marta Monedero smatra da se model iz osamdesetih i početka devedesetih godina više ne može primjenjivati. Njena istraživanja su pokazala da takav model približavanja grada stanovnicima danas nema dodira sa stvarnošću. Danas je oko 17 posto gradske populacije rođena u inostranstvu, a oko 15 njih svakog dana budu izbačeni iz svojih domova.

Foto: EPA
Foto: EPA


Za razliku od drugih španskih gradova, nezaposlenost tvrdoglavo ostaje u dvocifrenim brojkama, dok mladi i obrazovani nastavljaju napuštati grad u nadi da će pronaći posao u inostranstvu.

Neuspjeh politike za rješavanje tih pitanja stvorio je klimu nejednakosti koja predstavlja svakodnevnicu u Barceloni, kaže Monedero.

"Nije tu samo nejednakosti između komšiluka, već i između stanovnika grada i turista koji dolaze. Barcelona je sada grad u kojem je život podnošljiv, ali bi se situacija mogla pogoršati ako se ne poduzmu mjere za ispravljanje ovih razlika", ističe novinarka.

Gradonačelnica Colau je svjesna da je nejednakost jedan od najvećih problema u Barceloni.

"U posljednje četiri godine razlika između najbogatijih i najsiromašnijih povećala se za 40 posto. Grad nejednakih je grad koji se lako može urušiti, to je nesigurno mjesto", istakla je tokom svoje kampanje.

Još jedan problem na njenom radaru je turizam. Proteklih godina broj turista u tom gradu se učetverostručio, sa 1,7 miliona 1990. godine na 7,5 miliona 2013. Barcelona je tako postala treći grad po posjećenosti u Evropi u kojem je broj turista četiri puta veći od broja stanovnika. Godinama su se ove brojke smatrale uspjehom, s obzirom da posjetioci gradu godišnje ostave 12 milijardi eura, što finansira 100.000 radnih mjesta.

Međutim, problemi sa bukom, ilegalnim turističkim apartmanima i rast cijena nekretnina učinili su da umorni stanovnici Barcelone moraju obilježavati privatne posjede uslijed neprestane plime turista koji trče da se na svakom ćošku fotografišu i ispijaju pivo.

U Plaça del Solu, u distriktu Gràcia, građevinski radnici su betonsku zgradu od tri sprata pretvorili u hotel sa 14 soba, restoranom i bazenom. U februaru je više stotina ljudi uz poruku "Gràcia nije na prodaju" protestovalo protiv izgradnje novih hotela u okrugu, a buduće hotele okupirali su aktivisti i pretvorili ih u kancelarije u kojima su se pripremali kako bi pomogli onima koji bi mogli biti istjerani iz svojih stanova.


Gradonačelnica Colau je poručila da Barcelona neće završiti kao Venecija, grad u kojem su turisti istisnuli mještane, te najavila moratorij na nova odobrenja za hotelsko-turističke apartmane. Istakla je da su većinu gradskih četvrti preplavili hoteli i ilegalni smještaji za turiste što, dovodi do neočekivano visoke rente i osjećaja među stanovnicima kao da su protjerani iz vlastitih domova.

Ukoliko ostane neregulisan, masovni turizam bi mogao ubiti samu bit grada, poručila je. Njena ideja je da turiste namami u sve krajeve grada i ukine nesigurne i nisko plaćene poslove koji se često množe u industriji.

Režiser Eduardo Chibás, koji se gradskim turizmom bavio u svom dokumentarcu "Bye Bye Barcelona", sumnja da će to riješiti problem.

Foto: EPA
Foto: EPA


"Problemi će se samo preseliti negdje drugo", kaže on ukazujući na niz prošlogodišnjih protesta u distriktu La Baceloneta, nakon što su se jednog jutra tri golišava Italijana šepurila kroz naselje.

"Zamislite ljude koji tamo žive. Jednostavno su eksplodirali. La Barceloneta je nekada bila veoma lijepo mjesto za šetnju i uživanje sa porodicom, za jelo i piće. Sada je postalo veoma neugodno", tvrdi on. Kaže da turisti idu na ista mjesta jer su ona razlog zbog kojih su došli, poput kvarta Sagrada Familia.

On smatra da je jednostavnije rješenje pokušati smanjiti broj turista, odnosno postaviti granice za kružne ture po gradu, te se pozabaviti pitanjem njihove legalne registracije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: