List ukazuje da Rusija podmiruje isti procenat - oko 25 odsto tržišta Evropske unije naftom, kao i gasom, posebno ističući da Baltičke države, Poljska, Slovačka, Mađarska i Bugarska svoju potražnju za naftom skoro potpuno podmiruju iz Rusije. I dok Evropska unija razmatra načine da postane manje zavisna od ruske nafte i gasa, političari, posebno u istočnoj Evropi, upozoravaju da investicije ruskih naftnih kompanija mogu samo da Kremlju daju još veću političku težinu.
Lukoil je u istočnu Evropu uložio oko tri milijarde dolara, u šta je uključena i kupovina tri rafinerije u Ukrajini, Rumuniji i Bugarskoj, kao i oko 2000 benzinskih pumpi na tom području.
Lukoil, inače privatna kompanija, čiji je strateški partner i manjinski dioničar američki KonokoFilips, namjerava da u narednoj deceniji van Rusije, uglavnom u Evropu, uloži još devet milijardi dolara.
Prošle godine, navodi Financial Times, 19 odsto procesa rafinacije nafte, Lukoil je obavljao u istočnoj Evropi.
Među benzinskim pumpama od Baltika do Crnog mora, su i one u Srbiji - naime, Lukoil je vlasnik 79,5 procenata akcija Beopetrola čija mreža pumpi iznosi 203.
Lukoil je izrazio zainteresovanost za rafineriju u Nišu, a nedavno je postigao sporaum sa glavnim slovenskim distributerom Petrolom o zajedničkom nastupu na tržištu Italije i zapadnog Balkana.
Paradoksalno, najveći konkurenti ovom gigantu su ruske državne kompanije Rosnjeft i Gazprom, ali Financial Times ocjenjuje da će Lukoil ostati jedan od ključnih igrača na evropskom tržištu nafte.