Svijet
0

Filipini u ponedjeljak biraju nasljednika predsjednice Arroyo

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Više od 50 miliona Filipinaca pozvano je 10. maja da izabere predsjednika, parlament i lokalna tijela vlasti uz velika očekivanja u pozitivne promjene nakon devetgodišnje vladavine predsjednice Glorie Macapagal Arroyo obilježene skandalima i nepravilnostima.

Iako je imala najnižu stopu povjerenja Arroyo, bivša potpredsjednica koja je zemlju preuzela kada je 2001. svrgnut bivši predsjednik, pobijedila je 2004. te se nakon šestogodišnjeg mandata ne može takmičiti.

Međutim, ona se ne želi povući iz politike i takmiči se za zastupničko mjesto u Kongresu u svojoj izbornoj jedinici, piše agencija dpa.

Za njenog nasljednika takmiči se sa devet kandidata, a favorit je Benigno Aquino III., "Noynoy", sin bivše predsjednice Corazon Aquino.

U zemlji navikloj da njom vladaju političke dinastije, senator Aquino, 50-godišnji ekonomist, uživa ugled i po svom ocu, bivšem guverneru i borcu protiv diktatora Ferdinanda Marcosa. Aquino stariji ubijen je 1983., kada se iz egzila vratio u domovinu.

Prema anketama drugo mjesto dijele kralj nekretnina Manuel Villar i bivši predsjednik Joseph Estrada.

Svrgnut 2001., Estrada je bio osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog korupcije, no pomilovan je 2007., i želi politički povratak.

Bivši ministar obrane Gilbert Teodoro, kandidat koji uživa podršku predsjednice Arroyo, tek je na četvrtom mjestu po anketama.

Stručnjak iz Instituta za strateške i međunarodne studije drži da će Filipinci glasati za kandidata za koga vjeruju da mu mogu povjeriti vlastitu budućnost, a ne na temelju procjene je li taj najsposobniji da vodi zemlju.

"Oni traže nekoga ko će ih nadahnuti, jer mi sebe smatramo najkorumpiranijima, poznati smo kao zemlja opterećena svim vrstama skandala i anomalija", drži Jun Salpsip.

Filipini su obilježeni siromaštvom, nezaposlenošću, pljačkom i korupcijom, a sada i problemima vezanima uz klimatske promjene.

Budući predsjednik morat će prikupiti novac da osigura pristojne plate dužnosnicima kako bi temeljne službe bolje radile te poboljša infrastrukturu kako bi privukao ulagače i stvorio radna mjesta.

Analitičari drže da bi jedan od poslijeizbornih prioriteta bio i sudski progon Glorije Arroyo i njenih saveznika zbog korupcije.

Strahuje se i od mogućeg nasilja poput narodne pobune iz 1986., kojom je svrgnut Marcos, a na vlast došla Corazon Aquino.

A nasilja je bilo tokom tri mjeseca kampanje s 33 ubijene i 31 ranjenom osobom. Žrtve kampanje su i 57 civila ubijenih u novembru na otoku Mindanao u pokolju oružane grupe po naredbi guvernera pokrajine, inače bivšeg saveznika predsjednice Arroyo.

Prvi put na Filipinima glasovi će se prebrojavati elektronički i prenositi satelitskim putem do središnjeg servera u Manili.

Takav automatski sistem uspostavljen je kako bi se spriječilo lažiranje rezultata, što je na Filipinima tradicija.

Filipinci optužuju Arroyo da je lažirala rezultate 2004. godine.

Međutim, elektronika ima drugi nedostatak, pa uoči izbora jača strah da će sistem iznevjeriti jer nije dovoljno pripremljen.

Ekonomija siromašne države jugoistočne Azije smještene na više od 7.000 otoka, temelji se na poljoprivredi, no razvila se i industrija, posebno u elektronici. Uslužne djelatnosti čine polovinu BDP-a zahvaljujući zapadnim firmama koje su ondje smjestile poslovanje.

Od 94 miliona Filipinaca katolici su 81 posto, a muslimanska manjina živi na jugu.

Filipini su zemlja jake emigracije i prihodi filipinskih "gastarbajtera" čine 10 posto BDP-a čime je 2009. ta zemlja djelomice izbjegla recesiju.