Edin Mujkić: O napadu na Kongres pričalo se mjesec ranije, Trump strahuje od mogućeg opoziva
Profesor Mujkić već duži niz godina predaje na Univerzitetu Colorado Springs, a bavi se istraživanjem iz oblasti nacionalne sigurnosti, odbrane, državne sigurnosti i američke vanjske politike.
Na početku razgovora, neminovno se nameće pitanje koje se tiče upada građana u zgradu Kongresa SAD-a. Koliko god cijeli svijet bio iznenađen razvojem događaja, Mujkić smatra kako sve što se desilo 6. januara ne predstavlja nikakvo iznenađenje.
"Dešavanja na Capitol Hillu ne predstavljaju nikakvo iznenađenje. Ne treba zaboraviti da je Donald Trump branio postupke desničarskih grupa tokom nemira koji su se desili 2017. godine u Charlottesvilleu. Tada je rekao da su 'na obje strane bili dobri ljudi' iako su na jednoj strani bili ljudi s obilježjima nacističke Njemačke. Izborom Donalda Trumpa desničarske grupacije su dobile glasnogovornika. Oni koji su krili od društva da su rasisti ili neonacisti, su došli do zaključka da ako predsjednik SAD-a može biti otvoreni rasista, onda mogu i oni. Posljednje četiri godine Donald Trump je proveo najviše vremena šireći propagandu kako su svi protiv njega jer on štiti 'naš' način života. Kada političari u SAD-u, uključujući predsjednika, kažu 'naš način života' to znači ustvari 'bijeli' način. Mnogi stručnjaci, politolozi, psiholozi su upozoravali da Trump nikad neće prihvatiti poraz i da će pokušati da inscenira nemire, i to se desilo", ističe Mujkić.
Često se u javnom diskursu mogla čuti teza kako društvo u SAD-u nikada nije bilo podjeljenije. Profesor Mujkić ističe kako je takva teza ispravna, ali ne u potpunosti.
"Uopšte nije sporno da su Sjedinjene Američke Države danas politički podijeljeno društvo. Međutim, kroz historiju Amerika je imala nekoliko perioda kada je bilo mnogo više podjela. Nemojmo zaboraviti da se najkrvaviji građanski rat vodio upravo u SAD-u, i da je Abraham Lincoln, prema većini politologa i historičara, najvažniji američki predsjednik, ubijen 1865. godine. Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina Amerika je bila u stanju tihog građanskog rata zbog ubistava Johna Kennedyja, Martina Luthera Kinga i Watergate skandala. Tada su gradovi kao što je Detroit bili u plamenu, a i danas mnogi objekti u tom gradu nose ožiljke iz tog perioda. Ovo što se danas dešava su podjele koje su dodatno ojačale zbog društvenih mreža. Svijet danas ima uvid putem interneta u mnoga društva, posebno demokratska društva gdje nema cenzure interneta. Tako možemo vidjeti probleme u SAD-u, ali oni nisu ništa novo. Rasizam je način da se ispolje te frustracije, a populisti poput Donalda Trumpa to koriste", nastavlja on.
Mnogi su ostali iznenađeni sigurnosnim propustima koje su napravile američke sigurnosne službe tokom upada demonstranata u Kongres. Kako naglašava Mujkić, ovaj događaj je bio savršen dokaz da policija dvije grupacije ljudi tretira u potpunosti drugačije.
"Ovaj događaj je definitivno iznio na vidjelo da policijske agencije tretiraju dvije grupe ljudi različito, sve zbog boje kože. Proći će dosta vremena prije nego što dobijemo odgovor šta se tačno desilo. Moja pretpostavka je da šef policije, koja je izuzetno brojna i dobro opremljena, nije vidio nasilnu prijetnju upravo zbog svojih predrasuda. Na internetu je ovaj događaj najavljivan već mjesec. Brojni učesnici su govorili kako će ponijeti oružje, kako će zauzeti zgradu Kongresa. Međutim, očito je da su predrasude prevladale i ovo će definitivno izazvati reforme među policijskim agencijama i to neće biti lako. SAD nema ministarstvo unutrašnjih poslova kao evropske zemlje. Sigurnosne agencije u SAD-u su izuzetno decentralizovane, i lokalne uprave su te koje će biti zadužene za reformu", rekao je Mujkić i naglasio kako će probleme reformi osjetiti na lokalnom nivou.
"Reforma policije na najvišim nivoima će biti vrlo brza i efikasna. Problem će biti reforma na lokalnom nivou, posebno u manjim mjestima, i najbrži način da se te policijske snage reformišu je da federalna vlada obustavi određene programe koje lokalne policije koriste za nabavljanje tehničkih sredstava, obuku i slično, i uslovi tu pomoć reformama. Drugi problem je taj da Pentagon nije htio da naoruža 300 pripadnika Nacionalne garde koji su poslani u Washington da pomognu osiguranju. Razlog za ovo je da vjerovatno oni nisu htjeli da 'naljute' predsjednika. Trump je sebe okružio ljudima koji su tu da podstiču njegov ego", naglašava profesor.
Trump zabrinut za svoju budućnost
Do kraja Trumpovog mandata ostalo je zvanično još nekoliko dana, a u američkoj javnosti sve se više spominje opoziv Trumpa. Kako ističe Mujkić, iako je ostalo još nekoliko dana do inauguracije Bidena, Trump može napraviti probleme.
"Trump i dalje ima potencijal da unese nemire. Međutim, mi moramo prvo identificirati šta Trumpa stimuliše na takvo ponašanje. Ako obratite pažnju na stranicu njegove kampanje, vidjet ćete da on konstantno sakuplja donacije za tzv. sudske sporove kako bi dokazao da je pokraden. Ako pogledate sitna slova na dnu stranice, vidjet ćete da sve donacije do iznosa od 8.000 dolara idu za njegov politički komitet, a ne sudske sporove. To znači da Trump može koristiti te pare za druge ciljeve, svoju buduću kampanju, plaćanje dugova. Milioni ljudi su donirali novac Trumpu nakon izbora. Ti ljudi bi nakon ovog incidenta vrlo lako mogli promijeniti mišljenje, i već postoje indicije da je ovo bila kap koja je prelila čašu. Znači, Trump je prvenstveno vođen finansijskim ciljevima, a ne ideološkim. Nakon incidenta u Washingtonu, prema ljudima bliskim Trumpu, on je vrlo zabrinut da će ga Kongres smijeniti prije 20. januara.
Ako bude smijenjen, to znači da ostaje bez penzije od 200.000 dolara godišnje i milion dolara godišnje koje može koristiti za troškove putovanja. Tako da ono što bi moglo da spriječi buduće nemire je finansijski gubitak kojem je izložen. Što se tiče krivičnog postupka, čak ni stručnjaci iz ustavnog prava u SAD-u nisu načisto kada je riječ o mogućnosti pokretanja krivičnog postupka protiv predsjednika. Neki misle da bi Trump mogao biti optužen, a neki tvrde da ne bi. Kako god, ako bude pokrenut postupak, slučaj će vjerovatno završiti na Vrhovnom sudu koji će onda odlučiti da li uzeti slučaj i napraviti presedan. Naravno, ako Trump odluči da podstiče svoje pristalice na nasilje poslije 20. januara, on je odgovoran kao i svaki drugi građanin", naglašava Mujkić u razgovoru.
Također, ono što je veliki problem svakako jeste i nova generacija političara kojima je Trump uzor.
"Na svakog uspješnog populistu dolazi bar 100 onih koji hoće da ga kopiraju. Senatori Ted Cruz i Josh Hawley, koji su podjednako odgovorni za incident u Washingtonu kao i Trump, Trumpova djeca, i mnogi drugi će pokušati kopirati Trumpa. Međutim, Trump ima dar za marketing. Populista ne može biti svako. On je čovjek koji je bankrotirao 6 puta, ali uvijek znao da zadrži percepciju da je veliki biznismen. Međutim, iako su mnogi biznismeni htjeli da postanu predsjednici, niko od njih nije uspio, ali Trump jeste. 'Trumpovska' politika će preživjeti sve dok je Trumpa. U šta će se ta politika pretvoriti kada Trump ode, to je pitanje. Amerika je vrlo dobra kada treba da se odmakne od promašenih ideja, okrene stranicu, i nastavi dalje", kaže Mujkić.
Bosna i Hercegovina mora prihvatiti Bidenovu politiku kompromisa
Pored pozicije predsjednika, veoma je zanimljiva borba bila i za oba doma Kongresa SAD-a. Pobjedu u oba doma su odnijele Demokrate, međutim, Mujkić smatra kako ne treba očekivati čuda i velike projekte.
"U prvim mjesecima ono što treba očekivati je daleko snažniji paket finansijske pomoći zbog pandemije građanima SAD, te gradovima i državama. Najveći debakl Kongresa otkako je pandemija počela je što Republikanci nisu htjeli finansijski pomoći gradove i države koji se ne mogu zadužiti onako kako federalna vlada može. Međutim, ne treba očekivati neke velike i značajne zakone, kao što je recimo besplatna zdravstvena zaštita ili besplatno visoko obrazovanje. Mnoge demokrate iz konzervativnih država neće tek tako da glasaju za svaki zakon koji je želja demokratske baze glasača", naglašava Mujkić.
Dolazak Joea Bidena na mjesto predsjednika SAD-a dočekan je i velikim optimizmom u jednom dijelu Bosne i Hercegovine. Međutim, čini se kako mnogi bh. političari očekuju da će samim dolaskom Bidena svi problemi biti riješeni.
"Uopšte nema sumnje da su novoizabrani predsjednik Joe Biden te državni sekretar Tony Blinken emotivno vezani za BiH. Bidenova administracija će pokušati da provede ustavne reforme, u to nema sumnje. Međutim, da ćemo mi biti fokus Bidenove administracije prije Rusije, NATO-a, Kine ili Bliskog istoka, to je lažna nada. Ne treba očekivati da će SAD riješiti sve naše probleme. Većina bh. problema nije rezultat Ustava, nego korupcije i nepotizma. Također, potencijalni ulazak u NATO znači više odgovornosti. BiH će morati izdvajati više za vojsku i stanovnici će se probuditi jednog dana kao ravnopravni članovi najjače vojne alijanse na svijetu. To nije šala, i BiH će imati ogromnu odgovornost prema drugim državama i regijama u svijetu.
Ako neko misli da je NATO jednosmjerna ulica i da će BiH postati članica samo da bi se izbjegao potencijalni rat, grdno se vara. Mnoge zemlje nakon ulaska BiH u NATO će gledati prema BiH kao zemlji koja će pružiti pomoć, a ne obratno. Međutim, ako pogledamo problem s migrantima, vakcinama i respiratorima, da li BiH može pomoći nekoj zemlji? Naši političari se moraju spremiti na kompromis. Joe Biden je čovjek koji bukvalno shvata definiciju politike, a to je da je politika umjetnost kompromisa. Naši političari moraju to imati na umu ako hoće da iskoriste ovu administraciju. Bidenova administracija će biti otvorena da pomogne BiH više nego bilo koja druga, ali nemoguće je ovo dovoljno naglasiti, ključna riječ u komunikaciji s Bidenovom administracijom jeste kompromis. Prvi zadatak svake nove administracije je pobijediti na izborima za četiri godine. Sve dok određeni dogovori nisu previše kontroverzni, i ne bi mogli utjecati na ponovni izbor Bidena na sljedećim izborima, to će se i ostvariti. Na svu sreću, BiH nije kontroverzno pitanje u SAD-u" zaključuje na kraju razgovora za Klix.ba Edin Mujkić.
