Kriza u Zaljevu
5

Boško Jakšić: Arapski blok zemalja je preko Katara dao žuti karton Iranu

Piše: Ibro Č.
Boško Jakšić (Foto: Medija Centar Beograd)
Boško Jakšić (Foto: Medija Centar Beograd)
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat prekinuli su diplomatske odnose sa Katarom, a od tada su se nanizali problemi u ovoj usamljenoj državi u Zaljevu. Štete trpi Katar, dok su ostale zemlje pošteđene.

Boško Jakšić, vanjskopolitički komentator i novinar iz Beograda, kazao je za Klix.ba da će Katar morati brzo reagovati ukoliko želi izbjeći haos i paniku. Tvrdi da je indirektno prozvanom Iranu bolje da se ne miješa u sukob, jer bi samo naudio Kataru.

"Smatram da je jedan od glavnih ciljeva bio zapravo Iran, kojem se šalje indirektna poruka. Mislim da je riječ o žutom kartonu Iranu, koji stiže preko Katara. Ali Iran nema nikakve potrebe da se miješa u sukob, jer bi samo naudio Kataru, a ne bi ništa postigao", istakao je Jakšić, dodavši da je veća konfrontacija od ove teoretski nemoguća.

Pozadina konfrontacija

Jakšić smatra da je riječ o vrhuncu krize unutar Vijeća za saradnju zemalja Perzijskog zaljeva, što već duže traje.

"Katar je bio usamljen na jednoj strani, dok su sve ostale zemlje članice na drugoj. Počelo je sumnjičenjima da se Katar ponaša suviše tolerantno, prije svega prema Muslimanskoj braći. To je naročito prisutno od 2013. godine kada je Abdel Fattah el-Sisi skinuo Muslimansku braću s vlasti u Egiptu i proglasio ih terorističkom organizacijom. Nesumnjivo je da je bilo kakav kontakt s Muslimanskom braćom smatran nekom vrstom jeresi unutar nečega što bi trebalo da bude zajednička politika", kategoričan je Jakšić.

Dodaje da je Katar do trenutka krize imao dobre odnose s Hamasom, za koji se smatra da je riječ o palestinskom krilu veoma bliskom Muslimanskoj braći.

"Doskorašnji lider Hamasa Khaled Mashal je živio u Dohi, a očekuje se i da će novo rukovodstvo Hamasa također boraviti u Dohi. Na to idu i tvrdnje da je Katar platio otkup za članove kraljevske porodice otete u Iraku u iznosu od milijardu dolara. Kada se sve to sabere i kada se na to doda da je Katar jedini držao popustljiviju politiku prema Iranu, to je već dovoljno za izricanje presude", cijeni Jakšić.

Smatra da je cijeloj krizi svoj doprinos dala i posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Saudijskoj Arabiji, kazavši da se on nedvosmisleno stavio na njihovu stranu.

"Trump očigledno želi da obnovi konfrontaciju s Iranom, što je meni poprilično nerazumljivo, jer on time ohrabruje konzervativce u Iranu, a ruši smorenog predsjednika Hasana Rohanija. S druge strane, prinčevi Saudijske Arabije također vode agresivnu politiku konfrontacije s Iranom. Sve se to uklopilo da Katar bude kažnjen", objasnio je Jakšić.

Katar gubi

Jakšić smatra da Katar nije u poziciji da uzvrati arapskom bloku, odnosno Vijeću za saradnju zemalja Perzijskog zaljeva, niti da na bilo koji način na njih utječe.

"Onaj potencijal koji Katar ima, prije svega u gasu, je roba koja se izvozi na Zapad. Katar ni na koji način ne može utjecati na ovaj arapski blok, dok u obrnutom pravcu Arapi imaju mnogo više načina da nanesu i ekonomske štete Kataru. Ne samo zbog blokade pomorskih puteva i zračnog saobraćaja, nego i zato što Katar, naprimjer, stoprocentno zavisi od uvoza hrane", istakao je.

Dodaje da je veliki dio tog uvoza išao kopnenim putem iz Saudijske Arabije te da će Katar sada hitno morati da nalazi nove zračne rute.

"Dakle, riječ je o uvozu hrane. Vidjeli smo po onim snimcima kakva je panika nastala pa su ispražnjene police po samoposlugama. Da bi izbjegao taj haos i paniku, Katar će morati brzo reagovati. To znači da je Katar taj koji trpi štete, a ostale arapske zemlje su pošteđene", kategoričan je Jakšić.

Erdogan i Putin

Kremlj je saopćio u ponedjeljak da je ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski razgovarao s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom kako bi raspravljali o krizi između Katara i njegovih zaljevskih komšija. Kremlj navodi da su dvojica predsjednika tražila od svih zainteresovanih zemalja da se angažuju u dijalogu i rade na kompromisnom rješenju u korist očuvanja mira i stabilnosti u regiji Perzijskog zaljeva.

Boško Jakšić smatra da je to jedna politička frazeologija kakvu često političari iz Brisela koriste na Balkanu, pozivajući se na uzdržanost i odustajanje od neke zapaljive retorike.

"Ako pogledamo samo nepostojeću osovinu Kairo-Ankara. Na toj relaciji su izuzetno oštri konfliktni odnosi. Prema tome, Erdogan kada poziva Katar ja mislim da to nema nikakvog odjeka u Egiptu, kao jednoj od vodećih snaga ovog arapskog bloka koji se suprotstavio Kataru. To važi i za Putina. Putin je imao posljednjih mjeseci neke pokušaje uspostavljanja boljeg kontakta sa Saudijskom Arabijom, ali i to je potupuno marginalno u odnosu na ono kakvi odnosi postoje sa Sjedinjenim Američkim Državama", zaključio je ugledni beogradski novinar Boško Jakšić.