Američki general koji je služio i u BiH prognozirao kako će završit rat u Ukrajini
Petraeus je proveo desetljeća proučavajući ratovanje i uvježbavajući njegovu primjenu. Bio je američki i koalicijski komandant u ratovima u Afganistanu i Iraku, a kasnije je bio direktor CIA-e. Djelovao je i u Bosni i Hercegovini u sklopu SFOR-a. Bio je pomoćnik komandanta operacija i zamjenik komandanta američkih protivterorističkih snaga formiranih poslije 11. septembra 2001. godine.
Na Princetonu je doktorirao s disertacijom o Vijetnamskom ratu i lekcijama koje je američka vojska izvukla iz njega. Petraeus je također koautor, s britanskim historičarem Andrewom Robertsom, knjige koja će uskoro biti objavljena, “Sukob: Evolucija ratovanja od 1945. do Ukrajine”.
Kaže da su Rusi izgubili mnoge bitke zbog višestrukih promašaja svoje vojne kulture, doktrine, organizacijskie strukture, obuke i opremanja. Dok Petraeus kaže da je ovo na mnogo načina prvi open-sources rat, drugi aspekti se vode hladnoratovskim taktikama i oružjem iako s nadograđenim sposobnostima, dronovima i preciznom municijom.
Petraeus, koji je kritikovao povlačenje Bidenove administracije iz Afganistana, drugačije govori o reakciji u Ukrajini. Kaže da je predsjednikov tim obavio vrlo impresivan posao vođenja NATO-a i Zapada u suprotstavljanju ruskoj invaziji, iako je bilo trenutaka kada je volio vidjeti više brzine u slanju za Ukrajinu nekih sistema kao što su tenkovi i dalekometni sistemi.
Ogromna potpora SAD-a i Zapada Ukrajini znači, primjećuje Petraeus, da dok se Rusi možda spremaju poslati stotine hiljada vojnika u Ukrajinu u novoj ofanzivi, oni će se idućih mjeseci suočiti s bolje obučenim i bolje organiziranim Ukrajinski vojnicima naoružanim američkim projektilima većeg dometa, oklopnim vozilima i ogromnom količinom municije. Petraeus kaže da bi se u ratu još uvijek kladio na Ukrajince
Na pitanje ko pobjeđuje u ratu, Petraeus je kazao da to nije Rusija.
"Nije Rusija. Rusija je, uostalom, izgubila bitke za Kijev, Sumi, Černihov i Harkov; nije uspjela zauzeti ostatak južne obale Ukrajine (čak ni proći kroz Mikolaiv, a još manje do glavne luke u Odesi). Izgubila je ono što je stekla u Harkovskoj pokrajini. I morala je povući svoje jedine snage zapadno od rijeke Dnjepar u pokrajini Herson jer su Ukrajinci učinili neprohodnim vitalne mostove s tim snagama, uklonili komndu i logistička mjesta koja podržavaju te snage i izolirali ih od ostatka Rusije elementi istočno od rijeke. Uz to, borbene linije od povlačenja snaga zapadno od Dnjepra prošle jeseni bile su prilično statične, iako su ruske snage postigle oštre, inkrementalne i vrlo skupe uspjehe u selima oko Bakhmuta u jugoistočnoj Ukrajini. A Ukrajinci moraju angažirati dodatne snage za odbranu područja pod pritiskom," kazao je general.
Patraeus je kazao kako uz par izuzetaka Ukrajina nije rat budućnosti nego da se vide borbe koje bi se vidjele 1980-ih da je Hladni rat eskalirao.
"Međutim, vidimo neke trenutke i nagovještaje kako bi budućnost ratovanja mogla izgledati. Vidimo ukrajinsku upotrebu bespilotnih letjelica (samo skromnog dometa i sposobnosti) kao zračnih izviđača koji identificiraju ruske štabove i druge mete za preciznu municiju koje su SAD osigurale", pojasnio je bivši šef CIA.
Objasnio je kako ga nije u potpunosti iznenadila loša efektivnost ruskih snaga u Ukrajini, ali da nije mogao predvidjeti koliko će Rusi biti "jadni".
Kao razloge loših rezultata naveo je loš plan kampanje, neadekvatnu obuku, lošu komandu, kontrolu i komunikacije, neadekvatnu disciplinu, lošu opremljenost, nedovoljnu logistiku, nemogućnost kombinovanja različitih sistema.
"Rusija još uvijek ima goleme vojne kapacitete i zasigurno je još uvijek nuklearna velesila, kao i zemlja s ogromnim energetskim, mineralnim i poljoprivrednim blagodatima. Također ima populaciju (oko 145 milijuna) koja je gotovo dvostruko veća od sljedeće najveće europske zemlje (Njemačke i Turske, svaka nešto više od 80 milijuna)", kazao je Patraeus na pitanje treba li Rusiju smatrati i dalje velikom silom.
Ocijenio je da Putinove djelovanje do sada ne bi ocijenio pozitivnom ocjenom jer je rat od njegove države napravio pariju, nanio štetu vojsci i njegovom naslijeđu.
"Ipak, ne bismo trebali podcijeniti Putina. On i dalje vjeruje da Rusija može "nadmudriti" Ukrajince, Evropljane i Amerikance na isti način na koji su Rusi nadmudrili Napoleonovu vojsku i Hitlerove naciste. A SAD i naš NATO i zapadni saveznici i partneri moraju učiniti sve što je u našoj moći, što je brže moguće, da osposobe Ukrajinu i dokažu da je Putin u krivu", poručio je Patraeus.
Kazao je da misli da će rat završiti pregovorima kada Putin shvati da je situacija na ratnom polju neodrživa, a Rusija dosegne granice svojih sposobnosti da izdrži raketne napade i napade bespilotnim letjelicama.
"Mislim da završava dogovorenom rezolucijom, kada Putin prizna da je rat neodrživ i na ratnom polju (gdje je Rusija u prvoj godini vjerojatno podnijela mnogo puta veće gubitke od onih koje je SSSR podnio u gotovo desetljeću u Afganistanu) i na domaćem terenu. fronta (na koju su snažno utjecale ekonomske, finansijske, privredne i lične sankcije i kontrola izvoza). Također kada Ukrajina dosegne granice svoje sposobnosti da izdrži napade projektila i bespilotnih letjelica, dobivajući Marshallov plan (razvijen od strane SAD-a i G7) za pomoć pri ponovnoj izgradnji zemlje i dobivanje željezne sigurnosne garancije (bilo članstvo u NATO-u ili, ako nije moguće, garancije koalicije predvođene SAD-om). Garancija sigurnosti bit će ključno za omogućavanje uspjeha napora obnove i privlačenje vanjskih ulaganja", zaključio je Patraeus, prenosi CNN.