{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sjećanje na ubijanje Vijećnice: Dan kada su gorjele knjige...

9.5.2014. u 20:05
135
90
Sjećanje na ubijanje Vijećnice: Dan kada su gorjele knjige...
135
 
U trenutku dok traje svečanost otvaranja Vijećnice, građani Sarajeva sjećaju se noći između 25. i 26. augusta 1992. kada je zgrada koja predstavlja simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine zapaljena granatama sa agresorskih položaja oko grada.
Tog dana uništeno je blizu dva miliona knjiga i 300 vrijednih rukopisa, a namjera je bila da se ubije sjećanje Bosne i Hercegovine i njenih naroda i građana. Cijelo zdanje je pretvoreno u buktinju, nad Sarajevom su letjeli listovi knjiga i rukopisa, pepela... No, barbarski napadi samo su doprinijeli svjetskoj slavi Vijećnice. Njezin i duh Sarajeva nisu uništili.

Za vrijeme 44-mjesečne opsade Sarajeva Vijećnica je bila više puta granatirana. Pokušavale su je uništiti snage bivše JNA, a zatim i snage Vojske Republike Srpske, koji su u zločinačkom naumu i uspjeli. Hrabri sarajevski vatrogasci i građani su bezuspješno pokušavali ugasiti vatru. Oni najhrabriji provlačili su se između granata, metaka, uskakali u vatrenu stihiju i pokušavali spasiti barem mali djelić nacionalnog blaga.

Nažalost, plamen je za nekoliko sati progutao nacionalno blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koje je brižno čuvano, obrađivano i koje je građanima bilo dostupno blizu pola stoljeća.

Slike koje su tih augustovskih dana obišle svijet podsjetile su ga na maj 1933. godine kada su nacisti na ulicama palili lomače i u njih bacali knjige nepodobnih autora.

Sarajevska Vijećnica je najljepši i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda. Ona je simbol grada, njegove bogate prošlosti, ali i multikulturalnosti i raznolikosti, ali i stradanja jednog grada i naroda BiH. Punim sjajem je zasjala prije više od 118 godina.

Požar u Vijećnici avgusta 1992. godine
Požar u Vijećnici avgusta 1992. godine
Od 20. aprila 1896. godine gordo stoji na obali Miljacke i nijemo svjedoči svim dešavanjima na ovim prostorima, od smjene nekoliko državnih sistema, Sarajevskog atentata, stradanja i razaranja u dva svjetska rata, jedinstvenog uspona grada u vrijeme XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine i konačno, kao Nacionalna biblioteka, barbarskom napadu, paljenju i razaranju.

Vijećnica je podignuta krajem 19. stoljeća kao sjedište Gradske uprave. Izrada prvog projekta je 1891. godine povjerena jednom od najtalentiranijih tadašnjih arhitekata, Čehu Karlu Paržiku, no njegov projekt se nije svidio ministru Benjaminu Kalaju, koji je zatražio izmjene, na šta Paržik nije pristao te je odustao od daljnjeg rada.

Izrada novog projekta, zatim, biva povjerena Alexanderu Witteku, projektantu Sebilja na Baščaršiji, koji je na njemu radio od 1892. do 1893. godine, te je nesretno skončao život. Ubio se jer navodno u Vijećnici nije bilo dovoljno prirodnog svjetla. Projekt je na kraju završio hrvatski arhitekt Ćiril Metod Iveković.

Iveković je u vrijeme kada mu je povjerena izrada idejnog projekta Vijećnice imao 29 godina. Zgrada Gradske uprave bila je i ostala njegov najuspješniji projekt, iako je teško procijeniti njegov stvarni doprinos konačnom rješenju s obzirom na to da je razrađivao već postojeće rješenje.

Završena je i svečano otvorena 20. aprila 1896. te predata Sarajevskoj općini. Vijećnica je sagrađena u pseudo-maurskom stilu i sadrži sve elemente i oznake "orijentalnog" ili "maurskog" sloga, koji se u BiH javlja u vrijeme nastojanja evropskih arhitekata da stvore nacionalni stil u umjetnosti.

Vijećnica je bila sjedište Gradske uprave do 1949. godine, kada je ustupljena Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci, koja ju je koristila do 1992. godine.

Obnova zapaljene Vijećnice počela je još 1996. godine i nakon četiri dugotrajne faze, koje su zahtijevale iscrpna istraživanja i ispitivanja, radovi su privedeni kraju.
.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: