Glas antifašističke Srbije
0

Protesti u Beogradu: "Mihailović = Mladić = Genocid"

Sarajevo-x.com
Foto: Blic.rs
Foto: Blic.rs
Grupa pripadnica Organizacije Žene u crnom je protestovala jutros zbog najavljene rehabilitacija Draže Mihailovića. One su ispred zgrade Suda u Timočkoj ulici u Beogradu istakle dva transparenta. Na jednom je pisalo "Mihailović = Mladić = Genocid", a na drugom "Rehabilitacija Mihailovića je fašizacija Srbije", prenosi Blic.

Kada je počelo suđenje, ispred Suda je došlo nekoliko desetaka pripadnika Anarhosindikalističke inicijative i SKOJ-a, koji su se pridružili Ženama u crnom. Oni su vikali na Mihailovićeve saborce i simpatizere, koji uvijek dolaze na suđenje. Uzvikivali su "Draža izdajnik" i pjevali partizanske pjesme, a veće incidente je spriječilo pojavljivanje policije.

Plakati protiv rehabilitacije četničkog vođe Dragoljuba Draže Mihailovića su osvanuli jutros u glavnom gradu Vojvodine, a autor je organizacija Antifašistička akcija Novog Sada.

"Nacistički sluga, ratni zločinac Draža Mihailović - sramota Srbije", piše na plakatu, sa prekriženom Mihailovićevom fotografijom. "Četnici su ubijali borce za slobodu i klali nedužne ljude. Istinu ne možete falsifikovati", piše na plakatima, koji su izlijepljeni po cijelom gradu.

"Antifašisti širom Srbije će preduzeti akcije protiv ovakve bruke i sramote. Država je profašistička, ali ljudi nisu. Nema predaje", navodi se na internetskom sajtu Antifašističke akcije (www.afrans.org).

Ta organizacija je navela da su četnici Draže Mihailovića i takozvana Jugoslavenska vojska u otadžbini imali za cilj da oružanom akcijom i terorom, u saradnji s okupatorom, podrže okupaciju i uguše oružani ustanak i oslobodilačku borbu srpskog i ostalih naroda Jugoslavije, piše Blic.

Nastavak postupka za rehabilitaciju Draže Mihailovića je počeo jutros oko deset sati u zgradi Suda u Timočkoj ulici u Beogradu.

Dragoljub Draža Mihailović (1893 - 1946) poznat i kao Čiča, je bio srpski general koji je u Drugom svjetskom ratu predvodio četnike. Nakon rata, jugoslavenske vlasti su ga osudile na smrt zbog saradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. godine u Beogradu.

Njegov grob do danas nije pronađen.