Ovaj je samit iznimno skraćen na jedan dan jer su evropski čelnici u četvrtak u Lisabonu potpisali novi ugovor s kojim Unija treba izići iz višegodišnje institucionalne krize.
O Kosovu, najvažnijoj temi samita, čelnici će razgovarati tokom radnog ručka, a o tome će razgovarati i ministri vanjskih poslova, čiji se sastanak održava istodobno sa samitom.
Ključno pitanje za EU jest može li na temelju sadašnje rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a uputiti svoju sigurnosnu i civilnu misiju na Kosovo. Misija od 1.800 policajaca, sudaca i istražitelja trebala bi pomagati kosovskim vlastima da postupno preuzmu ovlasti misije UN-a, koja je tamo raspoređena od 1999. godine. Za tu odluku potrebna je suglasnost svih zemalja članica koje u ovom trenutku još nema. Samo pitanje priznanja kosovske neovisnosti puno je manji problem, jer će ta odluka biti prepuštena svakoj zemlji članici pojedinačno.
Evropski čelnici bi u zaključcima trebali izraziti žaljenje što u pregovorima Beograda i Prištine nije došlo do dogovornog rješenja, što su sve mogućnosti za uzajamno prihvatljivo rješenje iscrpljene te istaknuti da sadašnje stanje nije održivo. U nacrtu zaključaka ohrabruje se Srbija da poduzme potrebne reforme kako bi mogla ubrzati svoj put prema EU-u.
"Evropsko vijeće drži da je stabilna i prosperitetna Srbija, u potpunosti uključena u obitelj evropskih naroda, važna za stabilnost regije. S tim u vezi, Evropsko vijeće ohrabruje Srbiju da ispuni potrebne uvjete za brzo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i s obzirom na znatne institucionalne kapacitete Srbije, ponavlja da njezin napredak na putu prema EU, uključujući i kandidatski status, može biti ubrzan", stoji u nacrtu zaključaka.
Srbija je već parafirala SSP, ali za potpisivanje EU uvjetuje punu suradnju s Haškim sudom, koja treba voditi hapšenju preostalih haških bjegunaca.
Evropsko vijeće ovaj put neće donositi zaključke o proširenju. Te zaključke usvojili su ministri vanjskih poslova na svom zadnjem sastanku u ponedjeljak u Bruxellesu.
Šefovi država ili vlada trebali bi odobriti osnivanje skupine za razmišljanje, koja će biti zadužena za identificiranje izazova koji očekuju Europu u deset do dvadeset godina.
Riječ je o ideji francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, koji je predložio da se ta skupina bavi brojnim spornim pitanjima, uključujući i onim o konačnim granicama Evrope. Tu su ideju mnogi protumačili kao zaobilazni način da se zaustavi tursko članstvo u EU-u. Prema prijedlog mandata te skupine, Sarkozyjeva prvotna ideja je znatno razvodnjena tako da se ona neće baviti granicama, budućim proširenjem ili institucionalnim i proračunskim pitanjima.
Neke zemlje članice EU željele su osigurati da se ne dogodi da skupina pošalje negativnu poruku zemljama koje se žele priključiti EU, dok druge, poput Velike Britanije, nisu željele da skupina stvori utisak da Unija planira ići dublje s političkom integracijom.
U javnosti su se počela pojavljivati prva imena osoba koje bi trebale voditi novu skupinu, a zasad se kao najizglednija kandidatkinja spominje bivša latvijska predsjednica Vaira Vike-Freiberga. Ostala imena su bivši španski premijer Felipe Gonzales, bivši predsjednik Evropskog parlamenta Pat Cox, te čelnik Nokie Jorna Ollila.
Na prijedlog Velike Britanije čelnici bi trebali donijeti deklaraciju o globalizaciji, u kojoj bi istaknuli da ona predstavlja nove mogućnosti, a ne prijetnju.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
