Nema ujedinjene Evrope bez zapadnog Balkana

On je rekao da ne ističe važnost regionalne saradnje slučajno, jer mu se čini da zbog pojedinih spornih i još otvorenih pitanja prijeti opasnost da se ugrozi ono što su kapaciteti regionalne saradnje.

"To sada dobro osjećamo, kao država koja je preuzela ili preuzima presjedavanje važnim regionalnim incijativama", rekao je Đukanović na "Kroacija samitu" u Dubrovniku.

On je ocijenio da se posebno u posljednje vrijeme, zbog pojedinih otvorenih pitanja, dovodi u sumnju funkcionalnost ovih inicijativa.

"Time se kompromituju kapaciteti regionalne saradnje i pokazuje i izvjesna nedozrelost za ono što nas čeka na putu do pune integracije u evropske i evroatlantske strukture", rekao je Đukanović.

On je naglasio da Crna Gora ne vidi članstvo u EU i NATO kao cilj sam po sebi, već kao okvir koji je mobliše da uradi sve ono što je potrebno u "svojoj kući", a rezultat čega treba da bude novi kvalitet života.

"Ovo je sastavni dio te priče, ako našim građanima obezbijedimo slobodno putovanje, a nadamo se da će Crna Gora zavrijediti povjerenje evropskih partnera i do kraja godine dobiti mogućnost da naši građani mogu slobodno putovati u zemlje Šengena", rekao je crnogorski premijer.

On je izrazio očekivanje da će Evropska komisija do kraja švedskog presjedavanja donijeti odluku o ukidanju viza za prvu grupu zemalja, u kojoj će biti i Crna Gora, istakavši da se u danima krize ne smiju dozvoliti poruke koje će kolebati evrointuzijazam u regionu zapadnog Balkana.

"Naprotiv, smatram da svakodnevno, svim porukama sa svih važnih evropskih i svjetskih adresa, moramo podstaći vlade regiona da predano rade da ovdje konačno pobijedi logika mira, tolerancije za kulturološke, nacionalne i vjerske različitosti, a kako bi se iskoristili resursi i ovaj region ušao u punopravno članstvo evropskih i evroatlantskih struktura", rekao je Đukanović.

Na marginama Samita u Dubrovniku, Đukanović je imao niz bilateralnih susreta, pa je tako razgovarao sa zamjenikom državnog sekretara SAD Džejmsom Stajnbergom, ministrom spoljnih poslova Švedske Karlom Biltom, predsjednikom Vlade Kosova Hašimom Tačijem i mađarskim premijerom Gordonom Bajnaimom.