{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Krivokapić: Nadam se da će Ban Ki-moonov nasljednik biti sa Balkana

A
2.12.2013. u 10:34
1
9
Krivokapić: Nadam se da će Ban Ki-moonov nasljednik biti sa Balkana
1
Krivokapić: Nadam se da će Ban Ki-moonov nasljednik biti sa Balkana
Ranko Krivokapić
Nakon što se u New Yorku susreo se sa generalnim tajnikom  Ujedinjenih naroda Ban Ki-moonom i predsjednikom Generalne skupštine UN-a Johnom Asheom, predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Parlamentarne Skupštine OSCE-a (Organizacija za Europsku sigurnost i kooperaciju) Ranko Krivokapić u  intervjuu za Anadoliju kazao je kako je Republika Turska važan partner Crne Gore u političkom i ekonomskom smislu. 
“Republika Turska je važan partner Crne Gore u političkom smislu, jedan od snažnih podržavalaca naše integracije u NATO, naravno, i u Evropsku uniju (EU), u onoj mjeri koliko se i jedni i drugi krećemo prema EU. Turska je i vrlo snažan ekonomski partner Crne Gore”, kaže Krivokapić, naglašavajući da je Turska za Crnu goru “vrlo važan partner i to je možda najbolja formulacija.”

Dodaje kako je važno reći i da su “ti odnosi stalno u uzlaznoj fazi". Krivokapić kaže i da “puno znači to što je na funkciju predsjednika OSCE izabran u Istanbulu”.

“Činjenica je da je Parlamentarna skupština i njeno godišnje zasjedanje bilo u Istanbulu i da je to bilo koincidencija s time da je Turska podržala moju kandidaturu, otvoreno i snažno, odustajući čak i od svog kandidata kao zemlja domaćin. Ona je dala prednost maloj Crnoj Gori i kandidatu iz Crne Gore, u želji da pokaže da i crnogorski kandidat može predstavljati interese Istoka, koji Turska u jednom dobrom vidu predstavlja kao najveća zemlja u tom regionu. To je možda i najbolji dokaz kojeg su kvaliteta naši odnosi i naše povjerenje.”

Odgovarajući na pitanje o tome koji je najveći preostali problem Zapadnog Balkana, fokusirajući se na šest bivših jugorepublika, Krivokapić je rekao da je to stabilizacija regiona u cjelini i bez ostatka.

Pri tome je izdvojio Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Kosovo.

“Uređenje tih država na demokratskim principima, njihova ne samo politička već i ekonomska održivost,” kazao je dodavši kako je tu i “zatvaranje zamrznutih stvari kao što je bilo Kosovo”. A  to znači, rekao je, “trajno rješavanje statusa Kosova i unapređenje odnosa Srbije i Kosova”.

“Za Bosnu i Hercegovinu slijedeća faza razvoja je ka funcionalnoj demokratiji. Očekujemo da se to desi. I, također, kada ta dva ključna sistema u regionu (BiH i Kosovo – op.a.) krenu i dalje i brže naprijed, onda je region stabilizovan da može biti i u NATO-u”, smatra Krivokapić.

On je izrazio uvjerenje kako je ulazak u NATO “neizbježan za sve države regiona” i da to važi i za njihov ulazak EU: “OSCE je samo jedna od poluga da se dođe do funkcionalne demokratije u regionu i održivosti ekonomskih sistema naših država.”     

Krivokapić kaže da bi se politička dinamika u BiH uskoro mogla početi mijenjati.

“Mislim da će Republika Srpska morat kooperirati da bi ta država Bosna i Hercegovina, međunarodno priznata BiH, bila funkcionalna. A mislim da će i vrijeme mijenjati motivacije građana i birača na izborima. Tako da će sve više podršku imati upravo one političke partije koje stabilizuju i smiruju stanje, koje omogućavaju normalan život bez stalne prijetnje u rješavanju historijskih pitanja. U tome vidim tu uzlaznu liniju, kretanja našeg regiona”, naglasio je.

Upitan kako gleda na crnogorsku inicijativu o udruživanju pet bivših jugoslovenskih republika plus Albanije i kako se osloboditi od tumačenja jednog dijela javnosti koji je sve to kritički protumačio kao mogućnost obnavljanja neke nove interesne “Jugoslavije”, Krivokapić je ustvrdio da je to pogrešna percepcija: “To je jedna od mojih inicijativa u regionu. Postoji crnogorska, a postoje i druge inicijative u regionu. A postoje i saradnje koje žive; naša saradnja postoji kroz Cetinjski parlamentarni forum već deset godina, pa to niko nije nazvao ‘novom Jugoslavijom’ nego samo Cetinjski parlamentarni forum.”

Dodaje da je povezivanje bitno, ali “ne može ići tako brzo i mora ići korak po korak". Parlamenti to rade već deset godina, pa nemamo problema. Ne treba nam forma, treba nam suštinska saradnja i povjerenje. Ta inicijativa ima elemente koji će zaživjeti. Ima i elemente koji će propasti sami.”

Komentirajući izjavu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka za AA, kako je rješenje za izlazak iz krize u BiH “jednostavno: treba samo slijediti ono što radi Crna Gora”, predsjednik Parlamenta Crne Gore Ranko Krivokapić kaže da je zahvalan na toj opasci. Ali, dodaje kako, nažalost, na Balkanu nema jednostavnih recepata.

“Svaka država, koliko god ima sličnosti, ima i svoje razlike. Crna Gora baštini multietničku i multireligijsku harmoniju više od dva vijeka. Drugi su se time počeli baviti poslije, iznova. Mi smo doista sačuvali Crnu Goru od ratnih razaranja i ratnog sukoba po tom osnovu. Drugi su se vratili negdje unazad i to sve treba popraviti. Primjer Crne Gore nije univerzalno primjenjiv, ali je primjenjiv kao cilj”, rekao je Krivokapić.

S obzirom na to da će se 2016, na mjesto glavnog tajnika UN-a birati kandidat iz Istočne Europe, te da se sve češće spominju neki kandidati iz bivše Jugoslavije, uz opasku da bi ga neki “rado vidjeli na tom mjestu”, Krivokapić ne odbija takvu mogućnost, ali je niti ne najavljuje eksplicitno:

“Ja imam još godinu i po mandata (u OSCE-u, op.a.), prema tome – hvala na povjerenju. Ali, bitno je da to bude neko ko dobro razumije region i neko od onih koji će nas dobro predstavljati, jer to su historijski ciklusi. Kad se ugrabi, treba ga doboro iskoristiti! Nije samo bitno dobiti. Bitno je to mjesto napraviti – dobar ‘benefit’. Ja imam drugu čast da su za mene (prilikom kandidovanja za OESCE – op. a.) lobirali svi iz bivše Jugoslavije plus Albanija. To je bilo nevjerovatno svima koji su to gledali sa strane. To nije bilo samo podrška; to je bilo lobiranje od zemlje do zemlje, zajedno Albanaca, Srba, Bošnjaka, što do tada nije viđeno u OSCE-u,” rekao je Krivokašić i dodao: “Glavni tajnik UN-a će, nadam se, biti neko sa Balkana".    

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: