Viši asistent na FPN-u
722

Jasmin Hasanović o izborima u Hrvatskoj: Poraz SDP-a je najveća pobjeda ljevice

B. R.
Foto: R. D.
Foto: R. D.
Viši asistent na sarajevskom Fakultetu političkih nauka (FPN) Jasmin Hasanović za Klix.ba komentarisao je rezultate parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Posebno se osvrnuo na uspjeh zeleno-lijeve koalicije Možemo i na to kako će se ovi izbori odraziti na Bosnu i Hercegovinu.
Rezultat izbora mnoge je iznenadio jer su ankete pokazivale tijesnu utrku vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i opozicione koalicije Restart predvođene Socijaldemokratskom partijom (SDP). Međutim, HDZ je bio uvjerljiv osvojivši više od 60 mandata, dok je Restart dobio više od 40 mandata. Hasanović je ukazao na to da je HDZ pokazao snagu tako što je samostalno nastupio na izborima. Ne iznenađuje ga, kako je naveo, debakl SDP-a, ali smatra da za to nije odgovoran samo predsjednik ove stranke Davor Bernardić. Njega je označio posljedicom, a ne uzrokom krize.

"Uzrok SDP-ove krize mnogo je kompleksniji – od ideološke, preko kadrovske učmalosti čija je profesionalizacija otuđila i elitizirala SDP od birača. Isprazne parole SDP-a koje već odavno niti mobiliziraju, niti privlače pozornost već su viđen, gotovo prepoznatljiv simptom propadajuće socijaldemokratije u Evropi koja ne može da odgovori savremenim društvenim, političkim i ekonomskim izazovima, a naročito na novu desnicu i rastući desni populizam", ocijenio je Hasanović.

Primjećuje da je SDP, kako je istakao, iznova nastojao igrati na tradicionalno HDZ- ovom političkom polju, dok se HDZ nastojao distancirati od političkog centra koji mu zamjera, između ostalih, Domovinski pokret predvođen pjevačem Miroslavom Škorom.

Osvrnuo se i na to ko bi mogao formirati vlast. S obzirom na to da su desno orijentirani Domovinski pokret i stranka Most ostvarili dobar rezultat, pitali smo Hasanovića s kim će HDZ formirati vlast od ove dvije koalicije odnosno stranke. Smatra da HDZ ima dvije opcije.

"HDZ će neminovno još više skrenuti udesno"

"Čini se primjetnom HDZ-ova težnja povratka udesno – iskazujući svoje suverenističke ambicije jednako kao i pozivajući se na naslijeđe i očuvanje vrijednosti dr. Franje Tuđmana. Uzimajući u obzir potrebu unutrašnjih reformi, HDZ sada ima dvije opcije – prva je da razmišlja o širem koalicionom djelovanju spram Mosta ili Domovinskog pokreta koji bi istovremeno podrazumijevali spremnost na značajne političke ustupke, naročito spram Domovinskog pokreta gdje bi i Plenkovićeva pozicija premijera mogla biti ugrožena ili pak – druga, a to je da koaliciju većinski formira HDZ s manjinskim strankama i tako izbjegne bilo kakve uslove i ultimatume. Sve to ovisi od konačnog rasporeda snaga u Saboru i uslovima svih strana", izjavio je.

S kim god da HDZ formira vlast, neminovno je da će još više skrenuti udesno, poručio je Hasanović.

"Koju god opciju odabere, svakako se čini izglednim HDZ-ovo skretanje udesno, što nije jedini aspekt jačanja desnice u Hrvatskoj, s obzirom na to da ozbiljna desnica sada institucionalno egzistira i izvan HDZ-a, pa će HDZ sada imati ozbiljnu, pravu ideološku opoziciju u Saboru – ne samo sa lijeva, već i desna", rekao je.

Socijaldemokratija kao neočišćeni klima uređaj i poraz SDP-a kao najveća pobjeda ljevice

Iznenađujući je dobar rezultat zeleno-lijeve koalicije Možemo. Dojam je da su im povjerenje dali lijevo orijentirani birači koji nisu zadovoljni SDP-om. Pokazatelj za to su rezultati izbora u Zagrebu kao dugogodišnjoj političkoj bazi SDP-a. U glavnom gradu Hrvatske zeleno-lijeva koalicija Možemo je prvoplasirana. Hasanović je objasnio šta je razlog njihovog uspjeha.

"Ma koliko potcrtavali potrebu za 'restartom', socijaldemokratija politički prostor – ovakva ili onakva – osvježava poput neočišćenog klima uređaja – iako stvara dojam da provjetrava prostor, ona zaudara na ustajalost. Već sam rekao kako je SDP često igrao na kartu pridobijanja birača desnice – od pozivanja na Tuđmanovo naslijeđe pa do skorih gafova glede Bosne i Hercegovine kao države tri entiteta. O floskularnim parolama možda nije potrebno ni govoriti. Stoga, najveći trijumf za ljevicu u Hrvatskoj jeste poraz SDP-a. Ali i u regiji. Značajno je to što je svjetonazorski identitet SDP-a kao ljevice, konačno, narušen, što je iskoristila nova, progresivno lijeva koalicija okupljena oko stranke Možemo koja nije samo popunila ispražnjeni politički prostor SDP-a, već je ponudila i nove narative – prije svega,

onu o ekonomskoj transformaciji", naglasio je.

Posebno je izdvojio stranku Radnička fronta iz zeleno-lijeve koalicije Možemo i njihovu članicu Katarinu Peović koja će biti sabornica, a koja je pažnju javnosti ranije izazvala kao kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske.

"Akcentirao bih samo na primjer Radničke fronte, čiji su aktivisti već odavno na terenu sa radnicima, a predsjednička kampanja Katarine Peović prošle je godine ponudila ozbiljan politički zaokret te otvorila brojna pitanja koja se na našim prostorima ranije nisu postavljala, niti su bila na agendi, a pokazalo se da su trebala. Objedinjujući aktivistice i aktiviste, radnice i radnike te akademsku i intelektualnu zajednicu, koalicija okupljena oko Možemo po meni je istinski pobjednik izbora u Hrvatskoj koja daje nadu i pokazuje da savremena ljevica mora biti integrirajući spoj teorijske prakse koji će po strani ostaviti sektaštvo. Ona sada na sebe mora preuzeti odgovornost za budućnost ljevice, jedne nove ljevice kako u Hrvatskoj, tako i u regiji", kazao je Hasanović.

"Novi ljevičarski akter nam je dobar samo ako se nalazi u drugoj zemlji"

Tema razgovora je bila mogućnost da se u Bosni i Hercegovini pojavi politički akter sličan zeleno-lijevoj koaliciji Možemo. Prema njegovim riječima, nešto progresivno i novo kao što je Možemo u Bosni i Hercegovini je dobro samo onda kada se nalazi na sigurnoj distanci, u drugoj državi. Smatra da bi se pojava ovakvog aktera dočekala neprijateljski ne samo od desnice, već i od, kako je naveo, etablirane ljevice koja bi ih optužila da razbijaju lijevo biračko tijelo.

"Ljevica je sve više postala 'ispražnjeni označitelj', što je u jednu ruku veoma opasno, jer iskustvo pokazuje kako ona, bez mijenjanja društvenih i ekonomskih odnosa, koje zeleno-lijeva koalicija Možemo primjerice nudi, veoma lako može zauzeti desnu poziciju. Dovoljno je poslužiti se primjerima brojnih desničarskih satelita koji se predstavljaju ljevicom u Bosni i Hercegovini, pri tome okupljajući istrošene političke figure koje, kojeg li drskog potcjenjivanja birača, obećavaju promjene", dodao je.

Ukazao je na to da će prazninu u političkom prostoru Bosne i Hercegovine popuniti ljevičarska stranka ili koalicija koja još nije institucionalizirana. Siguran je da takva snaga u obliku, kako je rekao, različitih društvenih, političkih borbi postoji. Pri stavu je da će se takav akter možda pojaviti već na sljedećim izborima.

"U formi neke konkretne političke stranke koliko prije da se javi kao jedna šira plaftorma sačinjena od okupljenih aktivističkih grupa, pojedinaca ili organizacija. Mi trenutno imamo brojne političke borbe na raznim frontovima – potcrtat ću samo sve intenzivnije borbe na polju javnih resursa i zaštite okoliša koje nisu tek neke apstraktne, subkulturne borbe za prirodu, već se radi o veoma konkretnim, živim borbama protiv eksploatatorskog, tajkunskog kapitalizma kojim se, s druge strane, već godinama hrane dominirajuće političke elite u Bosni i Hercegovini – i one desno i one lijevo. Neplanska urbanizacija, zagađenje, smog ili poplave, nisu nimalo bezazlena i apstraktna pitanja. Kako je to moguće postići i koji su izazovi, to je tek problem i pitanje koje zahtijeva dodatnu elaboraciju koja je već tema za neke druge rasprave", istakao je.

Kako će ljevica odgovoriti na desničarsku agendu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini?

U nastavku je ovaj viši asistent na FPN obrazložio kako će se rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj odraziti na Bosnu i Hercegovinu. Ono što smatra interesantnim jeste kako će ljevičarska koalicija Možemo odgovoriti na, kako je kazao, intenzivniju desničarsku agendu prema Bosni i Hercegovini.

"Izrazito desni ambijent u Hrvatskoj, ali i Evropskoj uniji, pa i svijetu, svakako da će imati svojih reperkusija i spram Bosne i Hercegovine, ali i prostora bivše Jugoslavije, ne samo po već viđenim političkim matricama, već i činjenici da su saborska mjesta zauzele i neke persone koje su od ranije poznate po ekstremno desnim i krajnje destruktivnim stavovima spram Bosne i Hercegovine. S druge strane, smatram da nije moguće promatrati naše države izolovano jedne od drugih, ma koliko stvarali suverenističke mitove o sebi samima, te da će potrebno širiti političke horizonte djelovanja u tom pravcu. Stoga, bit će značajno vidjeti na koji će način nove, progresivno lijeve političke opcije uspjeti da odgovore na sve intenzivniju desničarsku agendu u Hrvatskoj, naročito spram Bosne i Hercegovine", naveo je.

Međutim, Hasanović očekuje da se, kako je izjavio, nova paradigma nekih boljih odnosa može jedino pojaviti na političkom spektru koji će umjesto nacionalističkih previranja, sukoba i reproduciranja tenzija potencirati jednu novu, progresivnu i internacionalističku politiku povezivanja temeljenu na idejama solidarnosti i zajedničkih interesa.

"Takva politika ne samo da nudi obrise nade neke bolje budućnosti, već i do kraja razoružava desničare – otimajući im ključni alat mobilizacije i legitimacije – strah", zaključio je viši asistent na sarajevskom FPN-u Jasmin Hasanović.

Na jučer, 5. jula, održanim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj najveće povjerenje je dobio HDZ. Drugoplasirana je koalicija lijevog centra Restart predvođena SDP om koji slijede desničarska koalicija Domovinski pokret i stranka Most. Najveće pozitivno iznenađenje izbora je zeleno-lijeva koalicija Možemo koja je dobila znatno veći broj mandata u odnosu na broj koji su pokazivale ankete. Prema posljednjim podacima, dobili su šest mandata, a ankete su pokazivale da će uspjeti tek da pređu izborni prag.