U svom obraćanju Vijeću, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je da će Srbija nastaviti raditi u duhu Briselskog sporazuma, vodeći dijalog sa Prištinom o svim važnim pitanjima od zajedničkog interesa. Navodeći kako je Briselski sporazum, čija je prva godišnjica obilježena 19. aprila "vododjelnica" u međusobnim odnosima Beograda i Prištine, Nikolić je ipak, rekao da je ovaj sporazum poslužio kao okvir za "nastavak sponzorisanja samoproglašene nezavisnosti" Kosova.
Srbija protiv kosovske nezavisnosti
"Da se razumijemo, Srbija se metodom iznurivanja nikad neće natjerati da prizna nezavisnost Kosova", rekao je Nikolić u Vijeću sigurnosti UN-a. On je upozorio da EU mora uvažiti kako pitanje Kosova ostaje krucijalno za vlasti u Beogradu.
On se nije složio s odlukom Brisela da, kako je kazao "promoviše nezavisnost Kosova", ali i paralelne pregovore sa Prištinom oko mogućnosti da se ova zemlja kao neovisna evropska država u neko dogledno vrijeme nađe na kolosijeku pristupnih pregovora za EU.
Ostajući protiv otvaranja posebnog pregovora o pridruživanju Kosova sa EU (Stabilization and Association Agreement) Nikolić je priznao kako Srbija nema mogućnosti da to spriječi, ali je zatražio odgovor na pitanje da li je EU zajednica država ili zajednica država i paradržava.
"Ako se ta odluka ostvari, da Kosovo i Metohija pregovaraju sa Evropskom unijom nezavisno to će evropsku porodicu voditi u bezakonje, haos i opšti volunterizam", ustvrdio je srbijanski predsjednik u UN-u, u utorak navečer po lokalnom njujorškom vremenu.
Nikolić je dodao kako će Srbija ostati "rezolutno protiv promocije kosovske nezavisnosti”.
"Srbija neće biti primorana da prizna unilateralno proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije metodom cijepanja. Niko nikad neće dobiti izbore u Srbiji ako on ili ona učini takvo opredjeljenje", rekao je Nikolić.
Nikolić je bio posebno kritičan i zbog procesa prerastanja kososvskih snaga sigurnosti u Oružane snage Kosova. To je čak nazvao "zveckanje oružjem" upirući prstom u "neke utjecajne zemlje" za podršku koja se pruža službenoj Prištini oko realizacije tog projekta.
Navodeći 18 zasebnih primjera, srbijanski predsjednik govorio je još o nesigurnoj situaciji na Kosovu, ističući ugroženost kosovskih Srba na prvom mjestu. On je rekao kako je na Kosovu na djelu "teror niskog intenziteta", kao i "etnički zločin niskog intenziteta" i da su oni okrenuti protiv kosovskih Srba.
Neočekivano, dobar dio svog, inače prilično dugog izlaganja predsjednik Srbije potrošio je na podsjećanje na bombardovanje koje je Srbija doživjela 1999. godine.
Na koncu, Nikolić se na kratko osvrnuo i na katastrofalne poplave koje su zadesile njegovu zemlju, ali i Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Rekao je kako su članicama Vijeća sigurnosti UN-a podjeljen DVD (video materijal sa prizorima stradanja) i zahvalio se na već ukazanoj pomoći međunarodne zajednice. Istaknuo je kako se njegova, kao i ostale pogođene zemlje u regionu nadaju daljnjoj potpori za prevazilaženje šteta od poplave.
Jahjaga izrazila saučešće
Na samom početku svog obraćanja predsjednica Kosova Atifete Jahjaga javno je u Vijeću sigurnosti UN-a srbijanskom predsjedniku Nikoliću izrazila duboko saučešće zbog žrtava koje je Srbija imala tokom pomenutih poplava.
"Predsjedniče Nikoliću, naše misli i molitve su sa vašim građanima pogođenim ovom tragičnom prirodnom katastrofom", rekla je doslovice predsjednica Kosova tokom svog govora u Vijeću sigurnosti UN-a.
Jahjaga je isto tako zhvalila predsjedniku Nikoliću na iskazanoj podršci pregovorima koji se vode pod pokroviteljstvom EU radi daljnje normalizacije odnosa između Beograda i Prištine.
"Iako mi imamo naše razlike oko Kosova, važno je da smo prepoznali da je kosovska nezavisnost nepovratna", rekla je, sasvim suprotno Nikolićevim tvrdnjama, kosovska predsjednica.
U isto vrijeme, tokom svoga obraćanja u UN-u, Jahjaga je podsjetila i na surovu zbilju, koja se upravo u utorak ponovo našla u medijskim naslovima, o zajedničkim kosovsko-srpskim timovima za iskopavanje na lokaciji masovne grobnice u srbijanskom gradu Rudnica. Ona je kazala da su tamo i ostaci nekih od 1.712 nestalih osoba iz minulog rata na Kosovu , koje njihove porodice još traže.
"To su tijela kosovskih Albanaca, civila koje su oteli i ubili pripadnici srbijanskih snaga tokom rata", rekla je Jahjaga dodajući da zatvaranje ovog poglavlja nadilazi politiku.
"Kao lideri naših zemalja, naša je obaveza da pomognemo zatvaranju tog poglavlja, pomažući hiljadama uništenih porodica kroz davanje ovlasti komisijama koje rade na pitanju nestalih, istražujući njihove sudbine, i pokažemo političku volju i hrabrost da se pred lice pravde privedu svi oni koji su počinili ove strašne zločine", rekla je Jahjaga.
Jahjaga je govorila i o nastojanjima Kosova da se prilagodi standardima EU, u domenu pravosuđa i pune vladavine zakona.
Ona je posebno istaknula da je njena vlada preuzela zakonske mjere kako bi se osujetio odlazak mladih Kosovara na ratišta u Siriji. Istaknula je kako je u Prištini već usvojena legislativa koja daje mogućnost da se takvo djelo kažnjava i do 15 godina zatvora uz oduzimanje kosovskog državljanstva.
Kosovska predsjednica je također osudila ispisivanje nacionalističkih, antisrpskih grafita na zidovima manastira Visoki Dečani.
Nakon sjednice koja je razmatrala redovni polugodišnji izvještaj o radu UNMIK-a (Administracije UN-a na Kosovu), Nikolić i Jahjaga nisu davali nikakve izjave za novinare.
Ranije ovog mjeseca, prije prezentiranja izvještaja UNMIKA-a, koji je analizirao situaciju na Kosovu za tromjesečni period od 21. januara do 21. aprila ove godine, zemljama članicama Vijeća sigurnosti dostavljen je izvještaj generalnog sekretara Ban Ki-moona u pisanoj formi.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
