Susret s akademikom Tvrtkom Kulenovićem

On je u susretu s novinarima i festivalskim gostima povukao paralelu između forme i sadržaja u umjetnosti uopće. Podsjetio je tako na 20-te i 30-te godine prošlog vijeka kada je ideologija dviju najmoćnijih država svijeta bila ideologija metala.

Centar tadašnje privrede bile su čeličane, što se odrazilo i na umjetnost - materijal koji se koristio za izradu skulptura predominantno je bilo željezo.

Kulenović ipak naglašava da stvari drugačije stoje u književnosti. Forma u njoj ne može davati ili uzimati direktne odjeke iz društva. To može učiniti sadržajem, ali formom ne, jer je jedina forma, odnosno materijal stvaranja u književnosti - jezik.

- Kažu da jezik nije nikada nastao odvojeno, već je dio čovjeka, nastao s njim. U književnosti je osnova svega sadržaj i forma ga ne može diktirati, istaknuo je.

Kulenović je mišljenja da je organičnost u književnosti jasna i prisutna u apsolutnoj mjeri jer je sam jezik organski.

U razgovor se uključio i ataše za kulturu u Ambasadi Hrvatske u BiH Krunoslav Cigoj, istaknuvši da željezo uistinu postoji u književnosti - to je jezik čovjeka, često hladan i britak. On je govorio i o lažima na kojima je baziran čovjekov život u društvu i odnos s drugim ljudima, pa i porodicom.