"Strah i bijeda Trećeg reicha" nas uči kako fašizmu reći NE

Nakon Orwellove "1984", Brechtovim djelom "Strah i bijeda Trećeg reicha" Sarajevski ratni teatar nastavlja repertoarski koncept angažiranog i aktualnog teatra.

Ovaj komad progovara o fašizmu, kao opasnosti za čovječanstvo koja nikada nije iskorijenjena u potpunosti i sve više postaje globalni problem.

Direktor Sarajevskog ratnog teatra, Nihad Kreševljaković, smatra da je u godini u kojoj se obilježava 20 godina opsade Sarajeva i 20 godina od osnivanja SARTR-a važno baviti se temama koje su i dalje naš i globalni problem.

Ideja nadmoćnosti jednih naroda nad drugim

"Problem fašizma je prisutan u našem društvu u posljednjih 20 godina, a u Evropi se budi ideja nadmoćnosti jednih naroda nad drugima. To je evidentno i kroz porast desnice, antimigracijski val i osjećanje depresije i anksioznosti današnjeg čovjeka. Evidentno je da je i naše društvo postalo zatvoreno i ksenofobično. Takve okolnosti su dovele Hitlera 1933. godine na vlast. Evropa je bila razorena poslije Drugog svjetskog rata, ljudi su živjeli u haosu i nisu znali šta će biti s njima i u takvom kontekstu se izrodio čovjek za kojim je krenuo jedan narod i kasnije je to kulminiralo holokaustom i svim strahotama koje su se desile. Važno je da mi, kao društvo koje se nalazi na prekretnici i kada nam se taj fašizam nameće kao jedan od načina kako prevladati krizu, napravimo tu predstavu i fašizmu kažemo NE. Predstava treba da nas osvijesti da je to naš izbor", poručio je reditelj Nermin Hamzagić na koneferenciji za novinare u prostorijama SARTR-a u Sarajevu.

I glumac Amar Selimović je naglasio da teatar mora biti angažiran.

"Kreator unutar teatra bi trebao razbiti tu trivijalnost da teatar može i treba nešto promijeniti, jer ni veće instance u društvu to ne mogu. Pristupili smo Brechtovom konceptu da jedan glumac igra više uloga, jer su i tada, kao i danas, svi slojevi društva bili inficirani jednom temom, jednom idejom, jednom ideologijom koja je završila katastrofalno", kazao je Selimović.

Zanimljivo je da glumci u predstavi igraju više uloga, što je, prema riječima Snežane Alič, teško i zanimljivo.

SARTR raspolaže ljudima i energijom

"Zanimljivo je bilo shvatiti psihologiju ljudi koji su tada živjeli, shvatiti njihov način razmišljanja. Nažalost, to je tako daleko od mene i mog razmišljanja, ali smo se dobro pripremili gledajući dokumentarce i čitajući izjave tih ljudi", kazala je Alič.

Glumac Alban Ukaj je ispričao da je tokom istraživanja za predstavu Hamzagić naišao na Himmlerovu fotografiju koja ga prikazuje kako stoji ispred žice u logoru, koja ih je podsjetila na ratnog zločinca Ratka Mladića u trenutku kada je stajao ispred stotina Srebreničana neposredno prije nego što će srpski vojnici počiniti najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

"Kada se ponižava drugo biće, to je manje-više isto, bez obzira na to u kojem društvenom uređenju da se događa", naglasio je Ukaj.

Uloge u predstavi koja će na sceni SARTR-a biti reprizno izvedena 26., 26., i 27. februara igraju i Amila Terzimehić, Jasenko Pašić i Adnan Hasković.

Kako je naglasio Kreševljaković, u ovoj predstavi publika će vidjeti da SARTR, bez obzira na teške uvjete u kojima radi, raspolaže energijom i ljudima koji će u narednih nekoliko godina učiniti SARTR našim najznačajnijim teatrom.